Turizam spada među najbrže rastuće grane privrede u Bosni i Hercegovini, ali njegov potencijal nije u potpunosti iskorišten. U periodu prije izbijanja pandemije koronavirusa turizam je iz godine u godinu bilježio stalni rast, te se opravdano predviđao i nastavak takvog trenda.
Bogata historija, topografija, znatan broj prirodnih i historijskih spomenika, kultura, otvorenost i blizina Europske unije kreirali su dobre pretpostavke i podlogu za raznovrsnu ponudu. Također, zbog geografskog položaja i tri vrste klima (kontinentalna i umjereno kontinentalna, planinska i planinsko-kotlinska, te mediteranska) Bosna i Hercegovina ima mogućnost za razvoj turizma 365 dana u godini.
Sve ove činjenice privlače posjetitelje iz cijelog svijeta, pa je prije izbijanja pandemije koronavirusa broj posjeta turista iz godine u godinu bilježio konstantan rast. Između 1995. i 2000. godine dolazak turista u BiH rastao je u prosjeku za 24 posto godišnje, a prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008. godinu Bosna i Hercegovina se našla na vrhu spiska zemalja po rastu broja turista, s povećanjem od 20 posto.
Ipak, 2019. godina bila je rekordna, kada je BiH zabilježila 1,64 miliona posjeta, što je više za 12 posto, te 3.371.322 noćenja što je više za 10,9 posto u odnosu na 2018. godinu. Treba, također, napomenuti i da je tokom 2018. godine ostvaren prihod od turizma od 1,08 milijardi USD.
Zbog izuzetnog turističkog potencijala, u periodu od završetka rata pa do danas počele su se razvijati i nove grane turizma kao što su avanturistički turizam, agroturizam, zeleni turizam, ruralni turizam, što svakako doprinosi ekonomskom rastu te otvaranju novih radnih mjesta, posebno za mlade.
Aktivnosti Radne grupe za turizam baziraju se na težnji da se sektor turizma u BiH uredi u skladu s direktivama Evropske unije i u skladu sa standardima koji se primjenjuju u zemljama EU, da se u sektoru turizma uredi organizacija i regulacija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i usaglasi nivo zajedničke aktivnosti uvažavajući postojeći zakonski okvir, kako bi spomenuto doprinijelo uspostavi jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, što je jedan od ključnih prioriteta Evropskog partnerstva.
Ohrabrujuće je da su, kroz projekat Turizam, koji se implementira u saradnji sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID), pokrenute aktivnosti na izradi entitetskih i Brčko Distrikta strateških dokumenata za turizam koji će biti metodološki usklađeni. Iako je planirano da nacrti ovih dokumenata budu pripremljeni do polovine 2021. godine, kompleksna epidemiološka situacija je usporila aktivnosti.
Pored ovih aktivnosti, Bosna i Hercegovina je potpisala sporazume o saradnji u oblasti turizma sa zemljama okruženja, Europe i svijeta, kao i brojne projekte koji se tiču promocije, revitalizacije i uspostave novih turističkih destinacija.
Značajne su i aktivnosti entitetskih vlada u sanaciji posljedica po ukupnu turističku privredu tokom pandemije koronavirusa, a te aktivnosti se ogledaju u smanjenju obaveza prema privrednim subjektima, direktnim poticajima s ciljem održavanja zaposlenosti, subvencioniranje turističkih aranžmana, te pripremama narednih koraka za oporavak turizma.
Veliki problem za turizam u BiH predstavlja nepostojanje institucije na nivou BIH za zajedničku promociju i marketing turizma BiH na svjetskom tržištu. Promocija je u nadležnosti entiteta i kantona, ali i lokalnih zajednica. Ovaj problem je vezan i za učešće Bosne i Hercegovine na svjetskim turističkim sajmovima, kao i stvaranje prepoznatljivog imidža bh. turizma i zemlje u cjelini.