Trideset i šest godina nakon što je Juan Antonio Samaranch otvorio 14. Zimske olimpijske igre, u Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad Sarajevo stigla je izuzetno pozitivna i radosna vijest. Naime, Vlada Katalonije razmatra mogućnost uključivanja Sarajeva u kandidaturu Barcelone za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2030. godine. Prema planu iz Barcelone, olimpijska takmičenja bila bi organizirana na lokacijama planinskog lanca Pirineji, kao i u Andori.
U isto vrijeme razmatra se i mogućnost uključenja Sarajevo u organizaciju igara tako što bi se na planini Trebević održavala takmičenja u bobu, skeletonu i sankanju, a na planini Igman skijaški skokovi. Za sada su najavljene tri kandidature za Igara 2030, a osim Barcelone u opciji su japanski Saporo i američki Salt Lake City.
Ljetni treninzi
-Zasad je riječ o konkretnoj inicijativi i nadamo se da će ona prerasti u konkretnu kandidaturu. Mi smo prošle godine u Olimpijskom komitetu BiH imali dva sastanka s predstavnicima iz Barcelone. Htjeli su saznati jesmo li raspoloženi za zajedničku kandidaturu. Nakon sastanka Izvršni odbor Olimpijskog komiteta BiH dao pozitivnu ocjenu toj inicijativi. Dobili smo garancije da će, ako se kandidatura riješi pozitivno, skakaonice na Igmanu i bob-staza na Trebeviću biti obnovljeni – kaže za magazin Stav Said Fazlagić, generalni sekretar Olimpijskog komiteta BiH.
Uništene su velika i mala skakaonica na Igmanu, a tokom ratnih godina u njihovoj blizini bila je baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Bob i sankaška staza na Trebeviću potpuno su uništene tokom opsade Sarajeva jer su se nalazile u neposrednoj blizini linija razdvajanja. Sada bi, ako Barcelona dobije organizaciju igara, to značilo da će sigurno biti u potpunosti obnovljena.
Senad Omanović, predsjednik Sankaškog saveza BiH i selektor sankaške reprezentacije kaže da je 2002. godine obavljen inspekcijski pregled nakon kojeg je ustanovljeno da je staza identična svim drugim bob i sankaškim stazama na svijetu.
-Delegacija iz Barcelone imala je puno informacija i prije dolaska i pogledali su tada trening slovačke reprezentacije na Trebeviću, koji su se spuštali na točkovima – kaže Omanović.
Bio je učesnik Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, a već je četiri decenije trener sankaša. Upravo zahvaljujući njegovoj upornosti, do tada potpuno uništena staza na Trebeviću djelomično je obnovljena prije pet godina.
-Mi je svake godine obnavljamo jer ona popuca i ljeti i zimi. Svake godine treniramo, svake godine nam dolaze na trening i druge reprezentacije. Staza je zasad osposobljena samo za ljetne treninge, ali nije sigurna za vožnju utrka – pojašnjava Omanović.
Obnova borilišta
Kaže da je napravljen projekt kompletne obnove staze i da se zna koliko bi taj posao koštao.
-Za prvu fazu obnove odlučio je i Kanton Sarajevo dati novac, međutim, do sada je sve ostalo samo na obećanju. Nakon što je obavljen inspekcijski pregled, procjena je da je za kompletnu obnovu staze potrebno 16 miliona švicarskih franaka – kaže on.
Ukoliko bi Sarajevo dobilo dio organizacije igara, to bi mogla biti druga šansa da grad postane relevantan skijaški centar. Prvu je priliku, nakon Olimpijade 1984, Sarajevo propustilo. Na planini Bjelašnici održano je finale Svjetskog kupa u skijanju 1987. godine, a na bob-stazi vožene su tri trke Svjetskog kupa i dva Svjetska prvenstva u sankanju, Evropsko prvenstvo u bobu dvosjedu i četverosjedu te Svjetsko prvenstvo u skeletonu.
Sličnu sudbinu kao i bob-staza doživjele su i skakaonice na Igmanu, koje je projektirao Slovenac Janez Gorišek. Na njima su, poslije Olimpijade, organizirana tek tri kupa i služile su uglavnom u ljetnim mjesecima, kada je na plastičnoj plohi trenirala tadašnja letačka reprezentacija Jugoslavije.
Organizacija koštala 142 miliona dolara
Zimske olimpijske igre u Sarajevu otvorene su 8. februara, a zatvorene su 19. februara. Organizacija igara koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prijenos. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, samo u inostranstvu 200.000, dok je televizijske prijenose pratilo dvije milijarde ljudi. Na igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa Olimpijade je izvještavalo više od 4.500 novinara.
