Planina Treskavica nalazi se 30 kilometara od Sarajeva i pruža jedinstvene mogućnosti za planinarenje, brdski biciklizam i alpinizam. Sa svojih 2.088 metara nadmorske visine samo je 300 metara niža od najvišeg vrha u Bosni i Hercegovini Maglića.
Planinska jezera, kao i snažno izraženi kontrasti između bujne vegetacije i potpune goleti, čine Treskavicu jednom od najljepših planina u regionu. Ljepota Treskavice posebno je izražena u jesen kada priroda poprimi izuzetan kontrast boja.
Različita vegetacija
Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori pet većih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Tu su i jezera Platno, Crno, Bijelo i Zmijsko jezero, te Turov stan, Kućare, Trokunsko, Gornja bara i Simovića bara.
Treskavica je planina koja pruža jedan od najljepših pogleda na okolne planine. S nje se pruža nezaboravan pogled ka obližnjim planinama Jahorina, Trebević, Bjelašnica i Igman. Tu su i planine Obalj, Visočica, Crvanj, Zelengora, Maglić, Volujak, a u daljini se vide Velež, Prenj, Čvrsnica i Vranica.
Klima na Treskavici prava je planinska, a iznad se sudaraju južne, mediteranske struje, i sjeverne, koje dolaze s kontinenta. Sve to izaziva česte promjene vremena tako da se za jedan dan na Treskavici mogu doživjeti četiri godišnja doba.
Ni na jednoj bosanskoj planini nisu tako oštre i karakteristične razlike između pitome zelene vegetacije (na sjevernoj strani) i kršne divljine i goleti (na južnim obroncima) kao na Treskavici. Poznat je po endemskoj vrsti, Bosanski ljiljan, a nekada su krda divokoza bila neizbježan prizor na Treskavici, dok ih je danas sve manje.
Najviši dijelovi Treskavice su na sjeverozapadu, gdje se pružaju grebeni Djevojačka stijena (2.058 m), Ćabenske stijene s vrhom Pakliješ (Đokin toranj odnosno Ćaba / Mala Ćaba 2.088 m), Oblik (1.877 m) i Barica (2.062 m). Ova uzvišenja i njihov sjeverni nastavak čine takozvanu Turovsku Treskavicu. Južno od tih grebena je Kalinovička (ili Humljačka) Treskavica.
Najpogodniji pristup
Kalinovička Treskavica sastoji se od Humljačkog krša na zapadu i Krbljinskog krša na istoku, koji su međusobno odvojeni krškim poljem Gvozno (1.320 m). U Humljačkom kršu ističe se vrh Veliki Trijesak (1.924 m).
Za sve one koji žele pohoditi ovu ljepoticu, najpogodniji je pristup iz sela Turovi, četiri kilometra udaljenom od Trnova. Put iz sela Turova je markiran i najsigurnije je pratiti stazu koja vodi do planinarskog doma i kampa Sustavac. Put od Sustavca vodi dalje ka Velikom jezeru pored nekadašnjeg planinarskog doma Josip Sigmund na Kozjoj Luci, a polako postaje sve teži i uži.
Drugi pristup je iz planinarskog doma Vrela koji se nalazi na području Tušila, u naselju Sinanovići. Treći pristup je od sela Rakitnica, preko Baletinih voda i potrebno je od tri do tri i po sata da se popnete na najveći vrh Mala Ćaba (2.088 metara).
