Posljednji rat u našoj zemlji napravio je veliki diskontinuitet u radu Franjevačkog muzeja u Jajcu. Muzej je 2005. godine, povodom 100. godišnjice od utemeljenja, ponovno otvoren za javnost. U jesen 2018. za javnost su otvorene preuređene prostorije samostana u kojem su izloženi eksponati etnološke, arheološke i sakralne zbirke. Nakon toga objavili smo i vodič za ove tri zbirke.
Posljednja zbirka uređena je prije dvije godine. Riječ je o Srednjovjekovnoj zbirci, a prošle godine smo i za ovu zbirku napravili zaseban vodič.
Unutar ove četiri zbirke istaknuo bih neke vrijedne eksponate koje franjevci i danas čuvaju u muzeju, prije svega tu su zemni ostaci posljednjeg kralja u Bosni, Stjepana Tomaševića, te mač tipa Mošunj. Kazao je ovo za magazin Visit BiH Franjo Leovac, kustos Franjevačkog muzeja u Jajcu.
Posljednji kralj
-Zbirka Srednjovjekovna Bosna posjetiteljima je najzanimljivija. Ovom zbirkom smo pokušali ispričati povijest Bosne i Hercegovine od 10. do 15. stoljeća. Središnji dio ove zbirke zauzimaju zemni ostaci posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića (1461. – 1463.) – kaže Leovac.
Prema njegovim riječima, zbirka pokazuje koji su sve vladari bili u srednjovjekovnoj Bosni, ali i koji su se ključni događaje odigrali na ovom prostoru i ostavili upečatljive tragove.
-Arheološka zbirka govori nam o kontinuitetu života na ovim prostorima. Danas kada govorimo o Jajcu, govorimo o gradu AVNOJ-a, vodopadu, kraljevskom gradu… Međutim, prostor Jajca, ali i cijele Bosne i Hercegovine, naseljen je od prapovijesti. Ljudska civilizacija je iza sebe ostavili veliki broj zanimljivih tragova. U središtu arheološke zbirke je najstariji predmet koji franjevci čuvaju. Riječ je o maču tipa Mošunj iz 9. stoljeća prije Krista – kaže Leovac.
Ističe da su u muzeju i brojni drugi dokazi života na prostoru Jajca. Osim prapovijesnih eksponata brojni su i rimski ostaci koji se mogu vidjeti u ovoj zbirci. U arheološkoj zbirci su i eksponati iz Crkve svete Marije, krunidbene crkve posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, te iz toranja svetog Luke. No, važno je naglasiti da je krunidbena crkva u 16. stoljeću bila pretvorena i u džamiju Fethiju.
-U muzeju je i etnološka zbirka koja kroz fotografije govori o ljudima ovog kraja, starim bosanskim kućama, katoličkim, pravoslavnim i muslimanskim narodnim nošnjama. Franjevci u muzeju baštine i vrijednu sakralnu zbirku. Središnji dio ove zbirke zauzimaju fotografije samostana i crkve prije posljednjega rata. Nažalost, crkva je porušena 1992. godine. Ovdje je potrebno napomenuti da su u Jajcu tokom posljednjeg rata porušene sve bogomolje, i crkve i džamije. Crkva koja se nalazila uz Samostan bila je umjetnički izuzetno zanimljiva, ali to se više ne može vidjeti, osim na fotografijama – ističe on.
Prema njegovim riječima, u sakralnoj zbirci ima veliki broj zanimljivih eksponata. Nekoliko njih vrijedi istaknuti.
-Za sve stanovnike u našoj zemlji vrijedi spomenuti dvije knjige, odnosno reprinti/kopije Hrvojev misal i Hvalov zbornik koji su izloženi u sakralnoj zbirci. Ove dvije knjige su vezane za Hrvoja Vukčića Hrvatinića koji se smatra osnivačem Jajca. Mi ga često zaboravimo, ali on je toliko toga izgradio u Jajcu. Prije svega, dao je izgraditi jajačku tvrđavu, katakombe, zidine oko grada, Medvjed – kula, ali dao je i neke knjige da se pišu – kaže Leovac.
U sakralnoj zbirci vrijedi istaknuti još nekoliko eksponata, kao što je kalež iz 15. stoljeća rađen u gotičkom stilu, ili pokaznica/monstranca koja je rađena u 17. stoljeću.
Bogata biblioteka
-Kada govorimo o muzeju i novom uređenju vrijedi istaknuti da smo za uređenje muzeja dobili nagrade Collegium Artisticum iz Sarajeva, te zavoda BigSee iz Ljubljane – ističe.
To su, naglašava on, četiri stalne zbirke u muzeju, a namjera franjevaca, prije svega, da što više posjetitelja upozna Jajce od prapovijesti do danas.
-Franjevci imaju nekoliko tisuća eksponata, ali ne postoji adekvatan prostor u kojem bi sve izložili. Trenutno imamo prostor od nekoliko stotina kvadratnih metara, a treba nam puno više s obzirom na količinu eksponata. Nadamo se da ćemo i budućnosti biti u mogućnosti izgraditi muzejsku zgradu u dvorištu samostana – kaže on.
Također, franjevci čuvaju i više od 20.000 knjiga, a među njima su i brojne knjige iz 18. i 19. stoljeća.
Prema njegovim riječima, turisti koji dolaze iz svijeta, izvan Balkana, već znaju da se u muzeju nalaze zemni ostaci Stjepana Tomaševića i to je ono zbog čega najčešće dolaze.
-No, ostanu iznenađeni kada saznaju da franjevci imaju i druge zbirke s izuzetno zanimljivim eksponatima i gdje mogu upoznati povijest ovog kraja. Zbog toga smo nedavno objavili i muzejski vodič na engleskom jeziku. Kada je u pitanju BiH, puno je posjeta učenika koji kroz svoje obrazovanje uče o povijesti Bosne i Hercegovine i u muzeju svoje znanje dopunjavaju – kaže on.
Leovac kaže da je muzej otvoren od ponedjeljka do subote, od 10 do 18 sati. Grupe treba prethodno najaviti.
