Skip to content Skip to footer

Ahmet Egrlić: Ekonomija BiH počela se oporavljati

Izvoz iz BiH porastao je u aprilu za 59,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u prva četiri mjeseca ove godine veći za 852 miliona KM, odnosno 24,82 posto, u odnosu na isti period 2020, podaci su Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH. U prva četiri mjeseca izvoz iz BiH je iznosio 4.283.131.000 KM, dok je u istom periodu prošle godine vrijedio 3.431.511.000 KM.

Iako je visok procenat rasta izvoza posljedica činjenice da je u uporednom periodu prošle godine bio mali zbog početka pandemije koronavirusa i zaključavanja, to ne umanjuje pozitivna kretanja u robnoj razmjeni koje BiH bilježi u ovoj godini. Da li na neki način možemo govoriti početku oporavka bh. i globalne ekonomije, pitali smo Ahmeta Egrlića, predsjednika VTK BiH.

-Uzimajući u obzir da je osnovica za poređenje prethodna godina u kojoj je počela opadati naša ukupna industrijska proizvodnja, zatim smanjenje izvoza na tržište EU uzrokovano neizvjesnošću trgovinskog rata SAD-Kina, stagnacijom Njemačke privrede, italijanske recesije, Brexita, narušavanje CEFTA sporazuma od strane Kosova, nesprovođenje ugovora o slobodnoj trgovini BiH s Turskom, ipak bh. robna razmjena bilježi povećanje ukupnog obima robne razmjene. Bh. ekonomija se trenutno nalazi u fazi oporavka čiji tok nije moguće u potpunosti predvidjeti, jer je i dalje nemoguće predvidjeti nastavak pandemije i brzinu vakcinacije u svijetu – kaže Egrlić u intervjuu za magazin Visit BiH.

Koje su grane privrede u ovoj godini zabilježile najveći rast izvoza?

-Robna razmjena posmatrana po sektorima privrede ukazuje sporiji oporavak upravo onih sektora koji su najviše pogođeni pandemijom, dok je agroindustrija jedina grana koja se pokazala održivom i na koju BiH treba gledati kao potencijalni generator rasta u budućnosti. Drvna industrija i dalje bilježi suficit u robnoj razmjeni, te je u odnosu na prošlu godinu izvoz povećan za 30, a uvoz za 14 posto. Sektor metala je u odnosu na isti period prošle godine ostvario smanjenje izvoza za 28 i uvoza za 15 posto. Vrijedonosno, u ukupnom obimu robne razmjene najviše učestvuje metalska i elektroindustrija.

Ima li projekcija povećanja obima poslovanja i izvoza iz BiH?

-Projekcije za povećanje izvoza su opravdane, jer su naše kompanije pokazale elastičnost na tržišne izazove. Ukoliko se nastavi pozitivno kretanje, u smislu imunizacije i stavljanja pod kontrolu pandemije u svijetu, možemo očekivati rast izvoza s obzirom da smo tako orjentirani. Međutim, predviđanja za oporavak najugroženijih sektora je dosta nezahvalan, jer je ovisan o reakcijama odnosno mjerama vlada kroz programe pomoći i podrške privedi. Zbog toga je teško vremenski predvidjeti kada ćemo se vratiti na poziciju koja je bila prije pandemije.

Koliko su, gledajući ostvarene izvozne rezultate u ovoj godini, realne prognoze Svjetske banke o rastu ekonomije od 2,8 posto, te nastavku rasta BDP-a u BiH?

-Prognoza rasta je realna s obzirom da su procjene za eurozonu i snažniji oporovak nakon imunizacije stanovništva optimistične, a samim tim naša zemlja koja je izvozno orjentirana i ovisna o inotržištu će doživjeti blagi oporavak. Stopa od 2,8 posto nije velika i daleko od one koja nam je potrebna da bi se vratili bar na stanje prije pandemije. Prognoze za ekonomski rast od 2,8 posto nisu uvjetovane nikakvim strukturalnim reformama, naprotiv, naše kompanije često same nose teret i izbore se za opstanak poslovanja. Međutim, tačno je da bi ekonomske reforme u smislu olakšanja poslovanja, digitalizacija i restruktuiranje javnih preduzeća ubrzalo sam proces oporavka, te opravdalo pozitivna predviđanja.

BiH prijeko su potrebne strane investicije. Šta je potrebno uraditi kako bi se povećao obim stranih investicija u BiH i možemo li u nekom narednom periodu očekivati povećanje tog obima?

-Potrebno je kreirati povoljniji poslovni ambijent i riješiti probleme koji, nažalost, doprinose negativnom imidžu Bosne i Hercegovine. Razlog tome su prvenstveno česta politička previranja, te neučinkovitost prevelike administracije. Neophodno je raditi na reformama u javnim preduzećima u kojima se mora dizati stepen konkurentnosti  i organizacije u cilju ulaganja i podizanja produktivnosti.

Sektor turizma je najpogođeniji pandemijom koronavirusa? Bilježi se veliki pad broja zaraženih u regionu, pa i u BiH. Dolazi ljeto, vrijeme kada se turisti pokreću i putuju. Možemo li očekivati da i sektor turizma u BiH krene u oporavak i uhvati zamah?

-Svakako da je pad broja zaraženih i ublažavanje epidemioloških mjera ulivalo nadu u dolazak značajnijeg broja turista, a što bi u konačnici koliko toliko pomoglo prijeko potrebnom oporavku sektora turizma. Nažalost, neusvajanjem Odluka o olakšicama u viznom režimu i uvjeta ulaska u zemlju nada za oporavak je izblijedila. Budući da u okviru VTK BiH aktivno djeluje Grupacija za turizam i ugostiteljstvo, već nakon prvog neusvajanja odluke uputili smo apel svim članovima Vijeća ministara BiH za ponovno razmatranje prethodno dostavljanih inicijativa za izmjene i dopune odluke o vizama, kao i prijedlog za olakšavanje ulaska stranaca u BiH. O značaju turizma kao privredne grane govore i zvanični podaci Federalnog zavoda za statistiku o broju noćenja i broju turista. Prema prosječnoj cijeni koštanja smještaja u hotelima u BiH kao i prosječnoj potrošnji po stranom putniku, dolazi se do iznosa od skoro 1,4 milijarde KM od incoming turizma u 2019. godini. Na nivou cijele BiH možemo računati vrlo blizu dvije milijarde KM.  Ako se ovome doda još i „siva ekonomija“ koja je u turizmu značajna i zvanično se kalkulira da je blizu 60 posto, onda se može doći do neslužbenog podatka da turizam u Bosni i Hercegovini donosi oko 2,5 milijarde KM. Ovdje nije uopće ukalkuliran prihod aviokompanija i aerodroma u BiH koji je također značajan. Prema ovim pokazateljima u budžet BiH samo od turizma u 2019. godine po osnovu PDV je ušlo oko 350 miliona KM. Naredni mjeseci presudni su za opstanak velikog broja turističkih subjekata, te ne smiju biti izgubljeni. Potrebno je da se zemlja “otvori”, odnosno nužno je ublažavanje restrikcija za ulazak svih stranih državljana u BiH.

I za kraj, kakvi su planovi VTK BiH u ovoj godini?

-Strateški pravac djelovanja će svakako biti u skladu s postojećim privrednim izazovom. Pooštrene mjere u prethodnoj godini su se reflektirale i ona ovu godinu, tako da je prije svega potrebno u skladu sa nadležnostima VTK BiH i uz podršku relevantnih institucija pravovremeno reagirati na neizvjesnu situaciju, koja podrazumijeva pojedinačne mjere prilagođene svakoj grani privrede.

Poboljšanje ekonomskog i poslovnog ambijenta u BiH u cilju povećanja konkurentnosti bh. privrede kako u zemlji tako i u inostranstvu je svakako prioret koji će ove godine biti posebno fokusiran na olakšavanje posljedica pandemije u privredi BiH, izazvane pandemijom. Nastavit će se s predstavljanjem i zastupanjem interesa naših privrednika, promoviranjem poslovne (izvozne) misije i posjete trgovinskim sajmovima na ciljnim tržištima, gdje uključujemo i organizaciju B2B susreta u inostranstvu u okviru Evropske poduzetničke mreže (EEN). Naravno, većina događaja bit će organizirana i održana online što svakako ne umanjuje njihov značaj.

Zastupanje članica pred institucijama vlasti je također prioritet slijedom čega će se intenzivirati upućivanje inicijativa i njihovih obrazloženja relevantnim institucijama vlasti, a koje će biti fokusirane na akcize, trgovinske olakšice, carinske politike, te inicijative za zakonske i podzakonske propise u sektoru saobraćaja i transporta. VTK BiH je članica Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana slijedom čega će se u godini pred nama nastaviti s jačanjem regionalne saradnju radi bržeg protoka roba uz međusobno priznavanje certifikata i druge trgovinske dokumentacije koja prati robu. KIF aktivno učestvuje u praćenju i implementaciji Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište  (CRM) čije će uspostavljanje svakako doprinijeti pozitivnim promjenama u regionu.

Najavio bih očekivanu realizaciju projekta Digitalne komore u koji smo ušli s ciljem unapređenja i jačanja domaće privrede. „Digitalna komora” je jedinstven ekosistem koji objedinjuje sve proizvođače Bosne i Hercegovine na jednom mjestu, s ciljem njihove prezentacije u digitalnom okruženju, te njihovog umrežavanja i povezivanja s potencijalnim kupcima, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Pored registra proizvođača platforma bi sadržala integrirane brojne alate i servise, koji imaju za cilj da pruže detaljne informacije o uvoznim/izvoznim procedurama unutar regije, te da omoguće proizvođačima brojna znanja i informacije kojima mogu unaprijediti svoje poslovanje u svim njegovim aspektima. Implementacija gore navedenog projekta donosi višestruke benefite za sve zainteresovane strane, posebno u kontekstu cjelokupnog unapređenja poticajnog okruženja za dalji razvoj proizvodnog sektora u BiH.