Planina Vranica dolazi spada u stara gorja, za razliku od Dinarida. To je najpoznatija rudna planina BiH, još od rimskog perioda. Na njoj su se kroz burnu historiju Bosne nalazili rudnici zlata i drugih plemenitih, u to vrijeme cijenjenih metala i minerala.
Planina je smještena između gradova Uskoplja/Gornjeg Vakufa na zapadu i plodne Uskopaljske doline na zapadu, te Fojnice na istoku. Kako se nalazi u centralnom dijelu BiH, predstavlja i razvođe između rijeka Vrbasa i Bosne s jedne strane i Neretve s druge strane.
Autohtone divljači
Najviši vrh je Nadkrstac s 2.112 metara nadmorske visine, a slijede ga Krstac s 2.069 i Rosinj s 2.059 metara nadmorske visine. Za klimu na Vranici ne možemo reći da je jako oštra, ali je vegetacija na većim nadmorskim visinama, gdje se ne osjeti utjecaj mediterana, prilagođena kratkom vegetacijskom periodu, od 120 dana.
Inače, na planini vladaju umjereno niske temperature, te se ekstremni minimumi kreću do minus 20, a ljeta su jako topla samo na južnim i zapadnim padinama zbog utjecaja submediterana. Zbog sudara dvije klime, submediteranske iz doline Neretve i kontinentalne, planina obiluje padavinama. Zimi planina obiluje snijegom koji je veoma često visok i do dva metra, pa su otvorena i dva skijališta, Brusnica i Vran kamen.
Planina je izrazito bogata površinskim vodama, te postoje brojni izvori visoko u planini. Posebnu vrijednost planini daje poznato Prokoško jezero. Kada govorimo o hidrologiji, ne smije se zanemariti da na Vranici izvire nekoliko značajnih rijeka, poput Vrbasa ili Ragalske rijeke i Željeznice koje kasnije kod Fojnice grade Fojničku rijeku, a s druge strane tu su i brojne pritoke Neretvice.
Ova planina je oduvijek bila poznata po lovu. Nakon rata stanje divljači je bilo veoma loše, ali se u zadnje vrijeme popravilo. Životni su uvjeti na ovoj planini jako dobri za sve vrste autohtone divljači, posebno za mrkog medvjeda i srne.
Botanička istraživanja
Botanička istraživanja na Vranici bila su brojna, uz brojne podatke o flori. Odmah se mora napomenuti da su osnovne šumske vrste drveća – jela, smreka i bukva. Na vlažnim staništima planine nalazimo za naše prilike veoma rijetku zelenu johu. Vranica je također poznata i po velikom broju borovnica, pa se u vrijeme berbe na ovoj planini mogu naći brojni berači ovog voća.
Osvrnimo se na i na dragulj Vranice, ledničko Prokoško jezero, koje je kroz historiju bilo okruženo predivnim pastirskim kolibama, od kojih se mnoge i danas ondje nalaze. Ipak, urbanizacija je uzela danak, posebno divlja gradnja koja je dovela jezero na rub opstanka.
Prvo su u jezero unesene pastrve koje su ugrozile biosferu jezera, te je Prokoški triton doveden na rub nestanka. U današnje vrijeme u jezeru se javljaju brojne alge, koje eutroficiraju jezero, te svi organizmi koji su tu egzistirali, zbog pomanjkanja kisika, odumiru.
Alka za vezanje brodova
Na južnim obroncima planine Vranice nalazi se prelijepi slap Štrapala, na nadmorskoj visini oko 950 metara. Uz ovaj biser prirode vezana je i jedna legenda, koja se odnosi na vezivanje brodova na ovom mjestu, jer u sredini slapa postoji jedna velika čelična alka za koju se ne zna kada je i iz koga razloga stigla na to mjesto. Tako su ovdašnji ljudi stvorili legendu o tome da je tu bila obala mora koje je presušilo, a potom na tom mjestu nastao izvor jedne od pritoka Vrbasa.
