Na lokalitetu Begića Glavica, nedaleko od Travnika, arheolozi iz Bosne i Hercegovine i Austrije otkrili su jedno od najneobičnijih prahistorijskih nalazišta u regionu. Istraživanja su pokazala da je riječ o svetištu iz kasnog bronzanog doba, prostoru koji nije služio za život ili odbranu, već za rituale i okupljanje zajednice, istaknuto je na Facebook stranici Arheologija Bosne i Hercegovine.
U centru nalazišta nalazi se masivni kameni zid u obliku slova L, dug oko 63 metra i visok do tri metra. Za razliku od tipičnih zidina prahistorijskih gradina, ovaj zid nije građen kao odbrambena struktura. Arheolozi smatraju da je njegova svrha bila drugačija – da prekrije i obilježi ostatke spaljene građevine koja se nalazi ispod njega.
Ispod zidina otkriveni su dobro očuvani tragovi te građevine: pougljenjene drvene grede, podna površina i keramičke posude koje su ostale na mjestu gdje ih je zatekao požar. Među njima su i velike skladišne posude, od kojih je jedna bila prevrnuta, dok je druga bila pažljivo postavljena u zemlju.
Analize pokazuju da je lokalitet bio aktivan između 13. i 9. stoljeća prije nove ere. Ipak, značaj mjesta trajao je mnogo duže – ljudi su mu se vraćali i stoljećima kasnije, ostavljajući metalne predmete kao darove.
Posebno zanimljivo otkriće predstavlja ostava sa nekoliko stotina brončanih predmeta, uključujući ukrasne elemente, kopče i fragmente metalnih pločica. Na lokalitetu je pronađena i mala glinena figurina koja spaja ljudske i životinjske karakteristike, što dodatno upućuje na ritualni karakter ovog prostora, piše na stranici Arkeonews.
Istraživanja sugeriraju da Begića Glavica nije bila naselje, već svojevrsno svetište – mjesto kolektivnog sjećanja i obreda kojem su se zajednice vraćale generacijama. Ovo otkriće značajno mijenja dosadašnje razumijevanje prahistorijskih pejzaža na prostoru jugoistočne Evrope i ukazuje na kompleksne ritualne prakse zajednica koje su ovdje živjele prije više od tri hiljade godina.
Priča o Begića Glavici zapravo počinje 2022. godine kada su detektoraši otkrili bogatu ostavu metalnih predmeta sa ivice jasno vidljivog bedema. U njoj su se nalazile stotine sitnih predmeta: dugmad, kopče za pojas, ukrasni elementi i tanke metalne pločice.
Iako pojedini komadi ukazuju na to da je ova zbirka zakopana u 6. vijeku prije nove ere, jasno je da su mnogi predmeti nastajali i kružili mnogo ranije. Drugim riječima, ovo nije bilo obično “zakopano blago”, već pažljivo formirana cjelina, vjerovatno rezultat dugotrajnog prikupljanja.
Upravo ovaj nalaz pokrenuo je arheološka iskopavanja u saradnji Zavičajnog muzeja u Travniku i Austrijskog arheološkog instituta.
