Turistički vodič o antičkom naslijeđu Sarajeva i okoline: Doprinos afirmacije zapostavljenog dijela historije BiH

Turisti, ali i stanovnici drugih dijelova Bosne i Hercegovine, kada dolaze u Sarajevo, najčešće o Sarajevu imaju predstavu kroz posljednji, ali i Prvi svjetski rat. Sarajevo se doživljava kao mjestu gdje se spaja istok sa zapadom, Evropa i Orijent, međutim urbana historija glavnog grada BiH stara je više od dva milenija.

Pisanje i izdavanje turističkih vodiča je jedan od najneuređenijih segmenata u turizmu i izdavaštvu. Većina vodiča su reciklaža ranijih materijala u čijoj izradi rijetko učestvuju stručna lica. Jedan od pozitivnih izuzetaka je „Vodič za antičko naslijeđe u Sarajevu i njegovoj okolini“ (Ancient heritage guidebook for the city of Sarajevo and the surroundings). kojeg su napisali dr. Amra Šačić Beća i dr. Edin Veletovac.

Urbana kultura

Vodič je publikovalo Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija (BATHINVS) prošle godine, uz podršku Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo.

Posjetioci Sarajeva najveći dio vremena provode u starom gradu, odnosno na Baščaršiji. Malobrojni su oni koji zavire u Brusa bezistan, depandans Muzeja Sarajeva, koji se nalazi stotinjak metara od Sebilja, gdje se nalazi stalna postavka o historiji sarajevskog kraja od prahistorijskog perioda do početka Prvog svjetskog rata s autentičnim eksponatima.

Ovo je, pored Zemaljskog muzeja BiH, najbolji prikaz ovog dijela naše historije. Međutim, otići na izvorni lokalitet i vidjeti ostatke rimskog hospicijuma i vile poput onih na Ilidži ili kasnoantičku baziliku u Brezi je ipak nešto neprocjenjivo i nijedan muzej ne može zamijeniti taj doživljaj.

-Prostor Bosne i Hercegovine u antičko doba se u okviru rimske provincijalne historije izučava na svim značajnim svjetskim univerzitetima poput Cambridge, Oxford, Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, Stanford… S druge strane primjetno je da nedostaje tekstova na engleskom jeziku koji su namjenjeni turistima. Stoga se turistima ne omogućava da spoznaju da je prostor koji su posjetili pripadao krugu visoko razvijene rimske civilizacije. Nažalost, i mi sami često na ilirski i rimski period naše historije gledamo kao na “zaboravljenu historiju”. To svakako utječe na to da turisti nemaju priliku da se dovoljno informiraju o tom, uslovno rečeno, zaboravljenom historijskom periodu. Shodno tome, dr. Veletovac i moja malenkost smo kroz ovaj projekat nastojali ukazati na to da bh. prijestolnica baštini bogato antičko nasljeđe što samo po sebi implicira da na prostoru Sarajeva urbana kultura postoji gotova dva milenija. Time se turistima šalje poruka da Sarajevo ne treba posmatrati samo kroz prizmu ratova što je, nažalost, u turističkoj ponudi postala svojevrsna praksa. Zato je izuzetno važno otgrnuti od zabrava ovaj dio naše historije i upoznati posjetitelje s magičnim svijetom antičke kulture koju posjedujemo – smatra Amra Šačić Beća.

Sveobuhvatna poblikacija

Ovaj projekat je samo početak jednog velikog putovanja do krajnjeg cilja, a to je pisanje sveobuhvatne publikacije kroz koju bi se obradilo antičko naslijeđe Bosne i Hercegovine.

-Nadamo se da će ova publikacija biti početni korak za izdavanje jedne opće publikacije namjenje turističkoj promociji antičkog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Za očekivati jeste da će kroz tekst i fotografije ovog izdanja turisti malo bolje upoznati Sarajevo i njegovo okolinu iz nešto drugačije vizure nego što je to do sada bio slučaj. Vjerujemo da će ova publikacija također pomoći zaposlenicima u oblasti turizma u promociji kulturne baštine. Ova dvojezična publikacija ima za cilj privući veći broj obrazovanih posjetitelja u našu zemlju – kaže na kraju razgovora Sačić Beća.

Autori se nadaju se da će posjetiocima Sarajeva ovaj vodič dodatno približiti historiju ovog jedinstvenog grada, proširiti im vidike prilikom dolaska, na osnovu čega će uvidjeti da on ima još mnogo toga za ponuditi pored standardnih očekivanja koja imaju od njega.

Primjer mladih akademskih radnika iz Sarajeva predstavlja motivaciju za autore da sličnim publikacijama obrade antičku historiju drugih dijelova naše domovine.

Voloder Sanadin

Facebook Komentari