Tokom prošle godine na području općine Tešanj ostvaren je fiskalni promet u iznosu od 3.113.412.276 KM, što čini 25 posto fiskalnog prometa Zeničko-dobojskog kantona, koji je prošle godine nastavio rast, te je iznosio ukupno 12.566.254.190 KM.
Kako je ocijenio načelnik Općine Suad Huskić, ekonomija Tešnja i ZDK nastavlja se razvijati brže od ekonomije Federacije BiH. Ekonomija ZDK prošle je godine ostvarila rast od 26 posto te čini 16,65 posto fiskalnog prometa FBiH, koji je prošle godine iznosio 75,45 milijardi te je rastao za 18 posto.
– Tešanj je i u 2025. godini potvrdio status jednog od najznačajnijih privrednih centara u ZDK i FBiH. Prema podacima o fiskalnom prometu, Tešanj je ostvario oko 3,11 milijardi KM, a što predstavlja 25 posto ukupnog fiskalnog prometa ZDK. U poređenju s 2023. godinom, fiskalni promet Tešnja povećan je za 28 posto, što ga svrstava među lokalne zajednice s najstabilnijim i najkontinuiranijim rastom u kantonu – istakao je Huskić.
Općina s nešto više od 43.000 stanovnika
Navodi kako rezultat posebno dobija na značaju ako se ima u vidu da se radi o općini sa nešto više od 43 hiljade stanovnika, ali s izuzetno snažnom industrijskom i izvoznom bazom. Fiskalni promet, međutim, treba razlikovati od prometa u maloprodaji i trgovini.
– Ukupan fiskalni promet ZDK u 2025. godini iznosio je 12,57 milijardi KM, uz rast od 26 posto u odnosu na 2023. godinu. Učešće našeg kantona u ukupnom prometu FBiH poraslo je na 16,65 posto, a što potvrđuje da i ZDK raste brže od prosjeka FBiH. U takvom okruženju, Tešanj se izdvaja kao primjer lokalne zajednice s jasnim razvojnim fokusom, u kojoj se rast temelji na realnom sektoru, investicijama, izvozu i snažnoj saradnji lokalne uprave i privrede. Tešanj je industrijski motor ZDK te, zajedno sa Zenicom, učestvuje sa više od polovine ukupnog fiskalnog prometa ZDK. Time se potvrđuje uloga Tešnja kao industrijskog i izvoznog motora kantona, s izrazito razvijenim sektorima proizvodnje, metalne i prehrambene industrije, logistike i trgovine – ističe Huskić.
Posebno je, kako je dodao, značajan pokazatelj fiskalnog prometa po stanovniku. Tešanj, sa približno 70.900 KM po stanovniku, ostvaruje gotovo dvostruko veći iznos od kantonalnog prosjeka, ali i višestruko veći u odnosu na većinu općina u FBiH.
– Rezultati iz prošle godine pokazuju da ekonomski uspjeh Tešnja nije rezultat jednokratnih kretanja, već dugoročnog kontinuiteta, planskog razvoja poslovnih zona, stabilnog poslovnog okruženja i jasne orijentacije proizvodnji i izvozu. U vremenu izraženih ekonomskih izazova, Tešanj se potvrđuje kao jedan od najstabilnijih i najotpornijih lokalnih ekonomskih sistema u BiH, s potencijalom da i u narednom periodu ostane jedan od ključnih nosilaca privrednog rasta ZDK i FBiH – smatra Huskić.
Najmanje zaposlenih u upravi
Tešanj, koji ima status općine, primjerice, ostvaruje znatno veći fiskalni promet od zajedno prometa gradova Visoko (1.912.078.432 KM) i Zavidovići (412.220.955 KM) te tek nešto manje od zajedničkog prometa ta dva grada i općine Kakanj (884.157.549 KM) te manje od kantonalnog središta, Grada Zenica, koje ima 2,5 puta više stanovnika, a čiji je fiskalni promet prošle godine iznosio 3.598.052.744 KM.
Tešanj ima i najmanje zaposlenih u upravi na 1.000 stanovnika u FBiH – tek 2,07 zaposlenih, slijede Travnik s 2,22, Cazin 2,3, Živinice 2,43 i Visoko 2,67. Puno je povoljniji i omjer broja zaposlenih (14.015), nezaposlenih (5.092) i penzionera (5.974) od drugih gradova i općina ZDK.
Primjerice, Zenica je prošle godine imala 27.248 zaposlenih, 15.790 nezaposlenih te 22.010 penzionera, odnosno minus od 10.552 onih koji rade i onih koji ne rade, dok je Tešanj u plusu za 2.949 osoba koje rade.
U konačnici, svi nabrojani, povoljni ekonomski pokazatelji, doprinijeli su pozitivnom prirodnom priraštaju i tokom 2025. godine, u kojoj je u matične knjige rođenih u tom gradu bilo upisano 601 dijete, a u knjigu umrlih 405 osoba.
