Mnogobrojne kulture koje su kroz historiju obitavale na tlu Bosne i Hercegovine ostavile su za sobom tragove vidljive i danas. Ipak, najznačajniji tragovi naše bogate prošlosti nalaze se u Zeničko-dobojskom kantonu gdje su tokom srednjeg vijeka nastali temelji današnje Bosne.
Na ovom području nalaze se neki od najznačajnijih kulturno-historijskih spomenika BiH: Mile – kraljevsko stolno, krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva, Vranduk, kraljevski grad Bobovac, srednjovjekovne tvrđave u Maglaju i Tešnju, kao i ostaci Starog grada Visoki.
Bilinopoljske izjave
Mnogo je historijskih podataka koji svjedoče o važnim događajima i dokumentima koji su nastali na tlu ovog kantona. Za početak, važno je istaći Bilinopoljsku izjavu, dokument u kojem se bosanski vladar, Kulin ban pred izaslanikom pape Ivanom de Kazamarisom i dubrovačkim arhiđakonom Marinom odrekao učenja Crkve bosanske, koje nije bilo u skladu s učenjem Katoličke crkve. Kulin ban je ipak potajno, zajedno sa svojim podanicima i građanima, koji su živjeli na teritoriji tadašnje Bosne, nastavio potajno upražnjavati učenje Crkve bosanske, ali je ovim potezom izbjegao pohod na Bosnu.
Bobovac
Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac bio je ključni administrativno-vojni centar Bosanskog kraljevstva, prijestolnica i mjesto čuvanja kraljevske krune. Izgradio ga je u 14. stoljeću ban Stjepan II. Kotromanić. U njemu su sahranjena tri bosanska kralja – Stjepan Ostoja, Tvrtko II. Kotromanić i Stjepan Tomaš. Nalazi se na strmoj stijeni između općina Vareš i Kakanj, a danas je nacionalni spomenik BiH.
Mile
Mile su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto Velikog rusaga bosanskog, te krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osim toga, u to vrijeme tu se nalazio i franjevački samostan, a od 1340. biva središte vikarije. Mile se nalaze u neposrednoj blizini Visokog, u naselju Arnautovići. Danas je arheološko područje Mile zaštićeni nacionalni spomenik.
Vranduk
Stari grad Vranduk, utvrđenje na području Općine Zenica, koje prkosi vremenu, nacionalni je spomenik BiH i imao je burnu i zadivljujuću prošlost. Njegovo ime – Vranduk izvedeno je od riječi branduk (braniti). I smatra se da nijedan osvajač nije mogao ući u Bosnu dok ne osvoji ovu tvrđavu pa je ona dobila naziv “kapija Bosne” ili “ključ Bosne”. Vranduk je bio i samo jedan u nizu srednjovjekovnih gradova centralne Bosne u kojoj se razvijao vrlo intenzivan politički, ekonomski i kulturni život. Bila je banski, a zatim i kraljevski grad.
Tešanjska tvrđava
Srednjovjekovna tvrđava u Tešnju, poznata kao Tešanjska tvrđava, jedno je od najočuvanijih i najvećih srednjovjekovnih utvrđenja u BiH, smješteno na stjenovitom brijegu iznad grada. Iako postoje naznake da je tvrđava postojala i prije, njen značajniji razvoj započeo je u 14. stoljeću, a prvi pisani spomen datira iz 1461. godine. Služila je kao vojno uporište, a kasnije i kao rezidencijalni objekat, a tokom osmanske vladavine doživjela je značajne modifikacije i proširenja.
Tvrđava u Maglaju
Srednjovjekovna tvrđava u Maglaju (poznata i kao Stari grad Maglaj), nastala je u 13. stoljeću, a prvi put se spominje u povelji ugarskog kralja Sigismunda 1408. Tvrđava je bila ključna tačka za odbranu srednjovjekovne Bosne, a kasnije su je dograđivale Osmanlije. Služila je kao važno vojno uporište.
Stari grad Visoki
Stari grad Visoki, nekadašnje je središte političkog i duhovnog života srednjovjekovne Bosne. Prvi put se spominje u dokumentima iz 1355. godine, kada je ban Tvrtko I Kotromanić, zajedno s majkom Jelenom i bratom Vukom, izdao povelju Dubrovčanima. Tvrtko u ovoj povelji naziva Visoki “castrum”, što potvrđuje njegov značaj kao tvrđave. Grad je vjerovatno nastao mnogo prije nego što se spominje u izvorima. Prema mišljenju historičara Marka Vege, mogao bi se identificirati s nazivima Bosna, Bossina, Posana, a izgradio ga je Stjepan II Kotromanić koji je u njemu izdao povelju 1334. Utvrda je imala odbrambenu funkciju, ali je bila i mjesto gdje su bosanski vladari izdavali povelje i dokumente.
Mirza Mušija, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona kaže da je područje današnjeg kantona svojevremeno bilo embrij bosanske državnosti i do danas ima isti značaj.
-U užem zeničkom kraju nalazilo se sjedište Crkve bosanske, a tragove duhovnog prisustva bosanskog naroda nalazimo u hiljadama stećaka rasutih po manjim ili većim nekropolama u bosanskim selima. Najljepši od svih je i Zgošćanski stećak čija replika, ne slučajno, krasi prostor ispred institucija BiH u Sarajevu. Ovo su krajevi kraljevske prošlosti. O tome svjedoči Bobovac, stolno mjesto naših banova i kraljeva, koji su bosansku državu 1371. uzdigli kao najsnažniju na Balkanu. U toj snazi dočekala je i osmanska osvajanja 1463. godine. I osmansko naslijeđe na ovom području je zaista veliko. Tu su brojni vakufi, mezaristani koji čuvaju stoljećima stare nišane, te autentične spomenike kulture orijentalno-bosanske arhitekture. Najreprezentativniji spomenik osmanskog doba u ovom kraju je džamija sultana Fatiha, jedna od najstarijih i nacionalni je spomenik BiH. U njenoj blizini, kao prirodni povijesni saputnik, nalazi se i franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci. Sve to je Bosna. I njena moderna historija – austrougarska, industrijska po kojoj smo poznati i izvan ove države, te spomenici antifašističkog naslijeđa Drugog svjetskog rata i posljednjeg odbrambeno-oslobodilačkog 1992-1995 – ističe Mušija.
Podsjeća da Zeničko-dobojski kanton raspolaže bogatim kulturno-historijskim i industrijskim naslijeđem koje treba planski očuvati i promovirati.
-Kantonalna Vlada će kroz obrazovanje, turizam i infrastrukturu razvijati projekte koji ovo naslijeđe stavljaju u službu razvoja i identiteta. Očekujemo i angažman državnih institucija da uspostave jasnu strategiju zaštite i međunarodne afirmacije našeg naslijeđa – zaključio je Mušija.
