Skip to content Skip to footer

Sevdalinka pripovijeda o najintimnijem ljudskom osjećanju

Generacijama su one donosile radost i tugu, uz njih se veselilo i tugovalo, a doživjele su brojne najraznovrsnije interpretacije

Amira Medunjanin, izvrsna bh. interpretatorica sevdalinke, koju nazivaju i bosanskom Billie Holliday, zvanično se nalazi na listi 10 najvećih diva svjetske muzike. Ovo značajno priznanje ujedno je i našu tradicionalnu gradsku lirsku pjesmu uvrstilo u sami vrh aktuelne ponude u žanru World music.

Zbog toga, za sevdalinku se više ne može reći da je nepoznat i neprepoznatljiv muzički stil, jer naši izvođači potrudili su se da skrenu pažnju svijeta na nju. Ono što je fado u portugalskoj, tango u argentinskoj, samba u brazilskoj ili jazz u američkoj muzičkoj tradiciji, to je sevdalinka u muzičkoj historiji Bosne i Hercegovine.

“Emina”, “Kraj potoka bistre vode”, “Mujo kuje konja po mjesecu”, “Kraj tanana šadrvana”, “Moj Dilbere”, “Što te nema”, “Evo ovu rumen ružu” samo su neke od pjesama koje na različite načine pripovijedaju o najtananijem ljudskom osjećanju, ljubavi.

Generacijama su one donosile radost i tugu, uz njih se veselilo i tugovalo, a doživjele su brojne najraznovrsnije interpretacije. No, svaka je iskrenim i istinskim doživljajem interpretatora emociju prenijela do slušatelja, a tu suštinu razumije svako biće bez obzira na govorno područje s kojeg dolazi. Zbog toga se često kaže da se sevdahom komunicira i izvan jezika.

Ljepoti sevdalinke nije odolio ni najveći njemački književnik svih vremena Johann Wolfgang von Goethe koji je na njemački preveo “Hasanaginicu”. Također, sevdalinke su interpretirali i brojni izvođači zabavne muzike kao što su Zdravko Čolić, Josipa Lisac, Ibrica Jusić, grupa „Azra“…

Kao što su se u Bosni kroz historiju prožimali različiti kulturni i umjetnički utjecaji, tako se i njena izvorna pjesma iskristalisala iz šarenila muzičkih formi – ukrajinske, grčke, rumunske, ciganske,  sefardske, a naročito osmanske.

Himzo Polovina, Safet Isović, Zehra Deović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Beba Selimović, Ljubica Berak, Emina Zečaj, velika su imena i doajeni bh. sevdalinke, o kojima svi dosta mogu naučiti i saznati u muzeju Art Kuća Sevdaha, posvećenom tradicionalnoj gradskoj lirskoj pjesmi i njenim čuvenim izvođačima.

Muzej je smješten u srcu sarajevske Baščaršije u prostoru Velikih daira. U nekadašnjim magazama danas se nalazi muzejska postavka, koju dobrim dijelom čine predmeti koji su pripadali najvećim majstorima sevdaha.

Posjetitelji u muzeju mogu pronaći njihove biografije, instrumente na kojima su svirali, značajne nagrade koje su dobili, plakate kojima su najavljivani njihovi nastupi, arhivske snimke ili odjeću koju su nosili.

Zbog njene izuzetne vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu, iz Tuzle je potekla i inicijativa da se sevdalinka stavi pod zaštitu UNESCO-a. Predstavnici Udruženja muzičkih umjetnika Tuzla podnijeli su inicijativu Državnoj komisiji za saradnju s UNESCO-om za nominaciju sevdalinke kao nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja i za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalnog naslijeđa. Inicijativu je prihvatilo Ministarstvo za civilne poslove BiH, odnosno Državna komisije za saradnju s UNESCO-om i upućena je u daljnju proceduru.

Leave a comment

0/100