Sarajevo dobija još jedan muzej i turističku atrakciju

FOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

Inicijativa da Bistrička stanica odmah po ukidanju pruge postane muzej nakon 42 godine postala je realnost. Zahvaljujući aktivnostima gradske administracije, zvanično su počeli radovi na obnovi, restauraciji i rekonstrukciji ovog nacionalnog spomenika.

-Ovo je još jedan historijski dan za grad Sarajevo. Bistička stanica je jedina stanica iz Austro-ugarskog perioda, kulturno-historijski je objekat i kao takav nacionalni je spomenik BiH. Dužni smo joj vratiti reprezentativan izgled i s ponosom je predstaviti kao budući muzej i turističku atrakciju grada. Sretan sam što radimo projekte koji će biti mjesto susreta i novih lijepih uspomena – istakao je Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva, tim povodom.

99 tunela

U sklopu zaštitne ograde Bistričke stanice postavljena je i postavka mesh platna, prikaz jedne fasade kako bi građani imali uvid kako će izgledati ovaj objekat poslije obnove. Bistrička stanica ima veliki turistički potencijal, a fantastična lokacija omogućava fascinantan pogled na grad.

Zgrada željezničke stanice Bistrik u Sarajevu izgrađena je davne 1906. godine, iako prvi voz u Sarajevo ulazi 5. oktobra 1882. godine. Kada su austrougarske vlasti krenule praviti istočnu prugu koja će ići od Sarajeva do Višegrada, njena prva stanica bila je upravo bistrička stanica.

Otvorenje stanice bilo je 4. jula 1906. godine kada je u promet puštena pruga kojom je „Ćiro“ vozio kroz 99 tunela, sve do Višegrada, odnosno do tadašnje istočne granice austrijskog carstva.

Trasu je bilo toliko teško napraviti da je na kraju morao intervenirati i car Franjo Josip, a ostalo je upamćeno da je rekao: „Sve i da metar pruge košta kilu zlata, ona se mora praviti“.

Njena najviša visinska tačka na koju se penjala bila je kod mjesta Stambolić, koje je udaljeno oko 400 metara više od bistričke kapije. Austrougarska vlast je vodila računa da se sve stanice svojim izgledom uklope u ambijentalnu sredinu, pa je tako i bistrička stanica rađena u alpskom stilu koji je prilagođen pejzažu Bosne.

Mjesto susreta

Ova bistrička stanica je napravljena od cigle s ukrasima od drveta. Imala je tri kolosijeka i dva perona, a u zgradi su se nalazile prostorije za ovjeru karti, mala čekaonica i kancelarije za otpravnika i šefa stanica. Također se nalazio i jedan stan za moguće potrebe šefa stanice.

Zgrada je vizuelno bila asimetrična s velikom nastrešnicom ispred, a u njenom drugom manjem dijelu bili su smješteni ostali zaposlenici. Sa zapadne strane je postojao još jedan manji objekt koji je služio za podmazivanje vagona i lokomotiva, ali i za punjenje vode u lokomotivu. S ove stanice Sarajlije su kretale na hadž, a bilo je i onih koji su na jedan dan išli vozom za Dubrovnik.

Oni koji se sjećaju čuvenog filma Hajrudina Šibe Krvavca „Valter brani Sarajevo“ iz 1972. godine, sigurno pamte i kadrove snimljene na ovoj stanici kada Valter sa saborcima zauzima lokomotivu legendarnog „Ćire“, voza koji je do sredine 70-ih na ovu stanicu svakodnevno stizao i koji je mnogima do danas ostao u sjećanju. Ukidanjem Istočne pruge 1973. godine, stanica Bistrik u potpunosti gubi svoj osnovni značaj.

Komentari