Andrej Gajić (35) jedan je od najprepoznatljivijih bh. naučnika na svjetskoj sceni i (AG1) stručnjak za morske pse. Rođen je u Jajcu, obrazovao se u Bosni i Hercegovini, a karijeru gradi u svijetu.
– Radio sam i još radim i po 15 sati dnevno. Nikada sebi nisam postavljao cilj da budem uspješan. Cilj mi je bio raditi ono što volim i biti dobar u tome. Na kraju se ispostavilo da sam cijeli život preuzimao odgovornost i vodio projekte – kaže Gajić za Visit BiH.
On je osnivač i rukovodilac naučnog centra Sharklab ADRIA u Valoni (Albanija), šef Shark Tales pri National Geographic (Washington DC), ekspertni recenzent i voditelj studija pri Explorers Club (New York) i počasni ambasador UNEP MAP Barcelonske Konvencije. Njegov rad prvenstveno obuhvata razumijevanja povreda nastalih ribarstvom, stope preživljavanja, kao i reprodukcije ajkula i raža, s posebnim fokusom na rijetke, najugroženije i vrste dubokog mora.
– Istraživanjem morskih pasa bavim se od svoje 15–16 godine i, unatoč svemu, nikada nisam mijenjao profesionalni pravac. Danas vodim studijske programe na tri kontinenta i od samog početka mi je bilo jasno da će moja karijera biti vezana za rad van granica Bosne i Hercegovine, iako su moji prvi terenski i istraživački koraci započeli upravo u Neumu. Naravno, Neum ima posebno mjesto u mom profesionalnom razvoju, jer su tamo ostvarena neka od mojih prvih značajnih istraživačkih rezultata. Kada dolazim u Bosnu i Hercegovinu, prvo odlazim u Donji Vakuf, gdje su moji roditelji, a zatim u Neum. Iako danas u BiH dođem svega jednom ili dva puta godišnje, ona je moj dom, to je moja država i to ništa ne može promijeniti – ističe Gajić.
Njegova terenska istraživanja odvijaju se na više kontinenata i obuhvataju rad s najugroženijim vrstama morskih pasa i raža, procjenu njihovog preživljavanja nakon ulova, reproduktivnu biologiju i utjecaj ribarstva na njihove populacije. Autor je više od 80 naučnih radova, tri knjige, te je vodio 22 naučna projekta kao glavni istraživač. Posebno je prepoznatljiv po tome što je objavio značajan broj radova u vodećim svjetskim Q1 i Q2 časopisima, što je iznimna rijetkost u našoj regiji.
A zašto baš ajkule i jesu li zaista toliko opasne?
– U mojim očima fascinantno je sve što se tiče ajkula i raža. Riječ je o izuzetno interesantnoj grupi organizama o kojom za veliki broj vrsta još gotovo i ne postoje osnovni podaci. Upravo to predstavlja glavni fokus mojih istraživanja. U svijetu je poznato oko 550 vrsta ajkula od kojih je svega 15-ak potencijalno opasno za čovjeka. Ajkule se u tom smislu mogu lako uporediti sa sisarima. Dok su neke vrste sisara opasne za ljude, većina to nije. U istu grupu ubrajamo i medvjeda i lava, ali i vjevericu. Isto važi i za ajkule od kojih većina vrsta ne prelazi dužinu od jednog metra. Nažalost, napadi se ponekad dešavaju, ali su izuzetno rijetki. Kada ulazimo u more, trebamo biti svjesni odgovornosti koju nosimo, prije svega prema morskom svijetu koji sve intenzivnije i nesebično uništavamo – pojašnjava Gajić.
Kao predavač i naučni komunikator izuzetnih sposobnosti, Gajić je održao predavanja širom svijeta, uključujući i TED Talk, te gostovao na brojnim univerzitetima, konferencijama i stručnim skupovima u SAD, Evropi, Aziji i Africi.
Njegov rad našao se u više od 5.000 medijskih objava u više od 100 zemalja, uključujući National Geographic, Discovery Channel, BBC, CNN, Forbes, The Independent, Yahoo News… Posebnu međunarodnu vidljivost ostvario je kroz rad s National Geographicom, Discovery Channelom i Explorers Clubom, gdje je bio voditelj studija.
Bio je na funkcijama rukovodioca Shark Tales pri National Geographic (Washington, D.C.), naučnog rukovodioca Plastic Sharks pri Discovery Channel (New York). Kroz saradnju s National Geographicom, Andrej je učestvovao u ekspedicijama i projektima koji dopiru do milionske publike širom svijeta, popularizujući nauku, očuvanje prirode i važnost zaštite morskog života.
– Saradnja s National Geographicom je počela tako što sam aplicirao na projekat. To je jedini način da se otvore vrata za druge stvari koje dolaze po pozivu. Dao sam, figurativno rečeno, 800 posto od sebe i to su prepoznali. Saradnja se potom nastavila, a s vremenom sam radio na različitim pozicijama – od voditelja studija, rada na dokumentarcima, donošenja odluka o finansiranju grantova, publiciranju knjiga… U suštini, riječ je o puno borbe, vjere, rada i truda, a ništa drugo – objašnjava Gajić.
Za izuzetne naučne doprinose Gajić je imenovan Ambasadorom za Mediteran od UNEP MAP – Barcelona Convention (2022). Dobitnik je i više prestižnih nagrada, uključujući Specijalno državno priznanje za izvanredna naučna dostignuća (2021), National Geographic EC Leadership Award (2020) i titulu Čovjeka godine (2019).
A da li u svojoj Bosni i Hercegovini vidi potencijal?
– Vidim veliki potencijal u mladim ljudima. Imaju više prilika nego ikada ranije, ali rekao bih daleko manje se bore. Postoje fantastični kandidati, ali često nedostaje inovativnosti. Mnogi čekaju jasnu naredbu koju će samo ispoštovati. Nama ne trebaju roboti, potrebni su nam inovatori. U svojoj struci ja mogu pokazati put i dati vjetar u leđa, ali inicijativa i kreativnost moraju doći iznutra. Na mom primjeru se vidi da je moguće. Ponekad namjerno kažem mladim da nešto ne znam, kako bi se oslobodili pritiska i shvatili da je u redu ne znati jer upravo tu počinje napredak. Nažalost, nauka je često opterećena egom i sujetom. Zato je važno iz tuđeg iskustva uzeti ono najbolje i stalno raditi na sebi. Generalno, nedostaje nam vjere – poručuje Gajić.
Tokom svog rada, godišnje obiđe najmanje 30 država i vrlo često dobija pitanja o BiH.
– Stranci me često pitaju o Bosni i Hercegovini. Uvijek im kažem da moraju doći i vidjeti našu prirodu, ali i upoznati ljude jer smo topli i otvoreni. Na svakom svom koraku nastojim promovirati BiH – kaže Gajić.
