Zeničko-dobojski kanton bilježi snažan rast u segmentima industrijske proizvodnje, plaća zaposlenih, kao i izvoza, s najvećim suficitom u robnoj razmjeni sa svijetom po čemu je prvi u FBiH. Privreda ovog kantona jedan od stubova ekonomskog razvoja Federacije BiH, o čemu je u intervjuu za magazin Visit BiH govorio Nezir Pivić, premijer Zeničko-dobojskog kantona.
Kakve korake i strategije ste poduzeli za ovako sjajne rezultate?
-Na samom početku mandata smo istakli da su ekonomski razvoj i kreiranje uvjeta za jačanje konkurentnosti privrede prioriteti u radu Vlade. S obzirom na pokazatelje u prvih pet mjeseci ove godine, možemo biti zadovoljni ispunjavanjem ciljeva. Indeks industrijske proizvodnje u maju je ostvaren sa 114,2 posto, što je 5,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, bilježimo rast izvoza za 19,8 posto, a pad uvoza za 0,4 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 106,9 posto. Ostvarili smo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni od 63,54 miliona KM. Želim istaknuti da su pozitivni pokazatelji prvenstveno uspjeh naše privrede i naših privrednika, što govori o njihovoj sposobnosti i njihovim vještinama da se izbore na najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Zeničko-dobojski kanton kontinuirano kroz svoje programe i mjere potiče razvoj kompanija i njihove konkurentnosti. Naš pristup je da budemo pri ruci našoj privredi, a sinergija našeg i njihovog djelovanja donosi uspjeh. Sve ovo postignuto je uprkos mjerama i odlukama Vlade FBiH koje su uglavnom negativno uticale na vitalnost privrede, a koje su bile direktno usmjerene na smanjenje platežne moći radnika. Njihovim odlukama stvorene su preko noći dodatne obaveze za sva javna preduzeća i privatne kompanije. Naglo je povećana inflacija, što je lančano uticalo na standard ljudi. Da nije bilo ovih mjera, naši rezultati bili bi znatno bolji.
Okosnica svake ekonomije su mala i srednja preduzeća, kako i na koji način ih podržavate?
-Vlada realizira programe poticaja razvoja privrede gotovo dvije decenije, a zadnjih godina smo se fokusirali upravo na jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz nabavku mašina i opreme, te razvijanje poslovnih zona u gradovima i općinama. Radi se o višemilionskim iznosima koje izdvajamo upravo u ovu svrhu. Ponosan sam što su u našem kantonu stasali neki od najvećih privrednih giganata, posebno u metalnoj drvoprerađivačkoj i prehrambenoj industriji, a gotovo sve ove kompanije su na neki način koristile naše poticaje. Svakako, potičemo i poljoprivredu, tako da smo danas lideri u malinarskoj i plasteničkoj proizvodnji te peradarstvu u BiH.
Koje ključne mjere planirate kako bi se otvorila nova radna mjesta, posebno za mlade?
-Mladi su naš prioritet i nastojimo kroz konkretne programe i mjere omogućiti da se razvijaju, školuju i ostanu živjeti u domovini. Kontinuirano ulažemo u školsku infrastrukturu, mladima nudimo dobre uvjete na Univerzitetu u Zenici, s godišnjom školarinom od samo 50 KM za redovne studente, te kontinuirano uvodimo nove studijske programe. Kroz resor privrede mladima omogućujemo realizaciju poslovnih ideja i start-up projekata. Činimo sve da stvorimo što bolje uvjete za mlade.
Kako privući strane investitore, a istovremeno zadržati domaći kapital i talente u zemlji?
– Zeničko-dobojski kanton je područje najvećih investicija u FBiH, ali i BiH. Trenutno se na području našeg kantona realiziraju investicije u iznosu 1,043 milijarde KM, od čega se na ulaganje u građevinske objekte odnosi 756,8 miliona KM, a u opremu, mašine i transportna sredstva 272,3 miliona KM. Vodeći je sektor građevine s 398,5 miliona KM investicija, gdje prednjače putna infrastruktura, projekti na trasi autoputa, te regionalni i lokalni putevi, kao i brojni projekti izgradnje poslovnih i stambenih objekata. Slijedi sektor vađenja ruda i kamena sa 282 miliona KM, a najveća investicija u ovom sektoru je ulaganje kompanije “Adriatic Metals”, današnje “Dundee Precious Metals“, u općini Vareš. Trenutno bilježimo pozitivne trendove, ali kao Vlada želimo intenzivirati investicije koje će još snažnije pokrenuti razvoj. Nedavno sam boravio u italijanskim provincijama Breša i Bergamo. Želimo privući investicije iz svih država s kojima imamo kompatibilnu privredu i dobru robnu razmjenu, a Italija je drugi po važnosti vanjskotrgovinski partner kantona, odmah iza Njemačke. Kanton ima brojne investicijske prednosti u odnosu na druge regije u BiH, a to je snažna industrijska osnova, uređene poslovne zone, te dobra povezanost putevima i željeznicama.
Da li postoje planovi za snažniju povezanost univerziteta i privrede, kako bi obrazovanje pratilo potrebe realnog sektora?
-Nastojimo pratiti potrebe tržišta rada, te kontinuirano uvoditi nove studijske odsjeke i programe na Univerzitetu u Zenici. To je naš odgovor na potrebe poslodavaca, koji vape za deficitarnim zanimanjima. Naredne godine planiramo osnovati i Elektrotehnički fakultet, što također govori u prilog našem opredjeljenju. Vodimo računa o potrebama tržišta rada za visokoobrazovanim kadrovima, a nismo zanemarili ni zanatske škole, koje svake godine prave iskorake u tom pravcu. Mislim da smo jedan od rijetkih kantona koji je u jednoj školi u Zenici uveo smjer “Instalater solarnih panela”, a siguran sam da mladi koji steknu ovo zvanje neće imati problem pronaći posao. Turizam se često ističe kao neiskorišten potencijal. Zeničko-dobojski kanton je ipak kolijevka bosanske državnosti.
Kako to promovirati na svjetskoj mapi turizma, odnosno kako povezati turizam s drugim sektorima – poljoprivredom, kulturom, IT-om kako bi efekti bili širi i održiviji?
-Zeničko-dobojski kanton zaista jeste kolijevka bosanske državnosti. U kotlini rijeke Bosne od Visokog do Kraljeve Sutjeske stolovali su bosanski kraljevi i u ovim gradovima i danas postoje srednjovjekovni gradovi, koji su važan turistički potencijal. Vidljiv trag ostavili su i Osmanlije u gotovo svakom gradu u Zeničko-dobojskom kantonu. Također, i Austrougari su iza sebe ostavili brojna zdanja koja su sigurno interesantna turistima. Imamo historijske znamenitosti, ali i prirodne ljepote, kao što je dolina rijeke Krivaje, vodopad Kamenica ili park prirode Tajan, koje svakako želimo iskoristiti kao turistički resurs. Ko nije čuo za kamene kugle nadomak Zavidovića ili banju Aquaterm u Olovu? Nažalost, bili smo gotovo deceniju bez Turističke zajednice, koja je ugašena 2015. godine, a prošle godine smo je ponovo formirali. Oni imaju punu podršku Vlade u svakom smislu. U prvih pet mjeseci 2025. godine ostvareno je 81.938 noćenja turista, što je za 21,6 posto više u odnosu na isti period 2024. godine, što govori da turizam postaje važna grana privrede u našem kantonu. Posljednjih nekoliko godina potičemo izgradnju turističke infrastrukture i suprastrukture, jer želimo biti poželjna turistička destinacija za domaće i strane turiste. Ovakav pristup otvara i prilike za razvoj seoskog turizma, pokreće ugostiteljstvo i hotelijerstvo, kao i sve druge grane koje su naslonjene na turizam. Siguran sam da će ovakav pristup generirati nova radna mjesta i značajne prihode.
