Vladimir Prelog – nobelovac, Sarajlija i počasni građanin Sarajeva rođen je 23. jula 1906. godine u kući koja se nalazi u staroj jezgri grada, u ulici Josipa Štadlera, na broju 69. Spomen ploču kraj rodne kuće 2006. godine podiglo mu je Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, čiji je bio stipendista. Po njemu nosi ime i “Napretkov” fond za stipendiranje učenika i studenata.
Nobelovac je u Sarajevu pohađao osnovnu školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Osnovnu školu je završio u Zagrebu, gdje je i krenuo u gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek. Tamo nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje i zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, počinje se zanimati za hemiju.
Sarajevo u srcu
Već u 15. godini je objavio svoj prvi naučni rad iz hemije, koji je objavljen u Chemicer Zeitungu. Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij hemije u Prag. Tamo diplomira 1928. godine, a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votočeka. Istovremeno sarađuje s hemičarem Rudolfom Lukešom.
Nakon doktorata je neko vrijeme radio u laboratoriju hemijske veletrgovine G. J. Dřize, da bi se 1934. vratio u Zagreb, gdje je bio direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta. Godine 1941. odlazi u Švicarsku zbog tadašnje političke situacije, gdje predaje na saveznoj Tehničkoj visokoj školi u Cirihu.
Iako je u Hrvatskoj završio srednju školu, a skoro svoj cijeli životni proveo u Cirihu, Zagreb je nakon njegove smrti 7. januara 1998. godine uspio dobiti urnu s njegovim pepelom, a u rodnom gradu, ovaj veliki hemičar, dobio je sporednu ulicu u naselju Buča potok.
Prelog ipak, nikada nije zaboravio Sarajevo, a vrlo često ga je pominjao i u intervjuima.
– Mjesto u kojem je čovjek rođen i kada ode iz njega, kroz čitav život ostane u dragoj uspomeni. U Sarajevu sam proveo najraniju mladost. Tu sam pohađao pučku školu. Bio sam, također, prisutan kod atentata na Franju Ferdinanda. Mi smo, kao školska djeca, dobili košarice s cvijećem, a zadaća nam je bila da stojimo u špaliru i bacamo cvijeće pred kola u kojima su prolazili nadvojvoda i njegova žena Sofija… Kada sam uradio to što mi je bila dužnost, samo nekih 100 metara od tog mjesta, odjeknuli su pucnjevi i dogodilo se to što je, kako mnogi kažu, postalo uzrok Prvog svjetskog rata. Ja, doduše, ništa nisam vidio, ali sam čuo – kazao je Vladimir Prelog novinaru Vehidu Guniću, koji ju je zabilježio u knjizi Prelog.
Brojna priznanja
Vladimir Prelog je 12. decembra 1975. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju, za rad na stereohemiji organskih molekula i njihovih reakcija. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Prelog je, između ostalog, izabran za člana Kraljevskog društva u Londonu, Nacionalne akademije za nauku SAD 1961. godine, Američke akademije nauke i umjetnosti, Američkog filozofskog društva, Irske kraljevske akademije, Sovjetske akademije nauka. Postao je počasni doktor univerziteta u Parizu, Liverpulu, Briselu, Kembridžu i Mančesteru.
