Skip to content Skip to footer

KOLUMNA: Urbani turizam

Iako se u teorijskim poimanjima turizma kao motivacija turističkih putovanja naznačava iskorak u prirodni ambijent iz onečišćenih i prenapućenih urbanih cjelina, struktura turističkih boravaka u BiH pokazuje da se najveći dio dolazaka veže za posjete gradskim područjima ili njenim najvećim gradovima Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli. Naravno, nije to nikakav paradoks jer i u drugim zemljama njihovi najveći gradovi, kao politička, administrativna, kulturna i  industrijska ishodišta, sadrže mnogobrojne atraktivnosti koji privlače veliku pažnju turista i općenito posjetilaca.

London, Rim, Istanbul, Njujork, Pariz, Los Anđeles, Moskva, Barcelona, Madrid, te mnoge druge prijestolnice i veliki gradovi Evrope i svijeta sasvim sigurno pobuđuju najveću privlačnost turista koji žele, ne samo da posjete kulturne historijske znamenitosti, nego i da u okviru boravka u tim gradovima osjete puls naroda zemlje koju posjećuju.

Veliki gradovi pripadaju dijelu turističkog, društvenog, kulturnog i historijskog bogatstva svake zemlje i turistima se pruža čitav spektar mogućnosti za zadovoljavanje njihovih potreba i želja. Uglavnom se kao glavni razlozi za dolazak turista u gradove navode posjete znamenitim historijskim mjestima, prisustvovanje festivalima i koncertima, ishrana u tradicionalnim ili egzotičnim restoranima, obilazak muzeja, galerija, dolasci na koncerte, sportski događaji, obilazak diskoteka, barova i noćnih klubova… Zapravo, sve velike urbane cjeline posjeduju određene posebnosti, po kojima su poznate i koje su i najčešće i prvi razlog zbog kojeg se turisti odlučuju da ih posjete.

Da bi neki grad mogao biti turistički konkurentan, mora sadržavati primarne proizvode, u koje se ubrajaju prirodna područja, historijske i kulturne znamenitosti, rekreativne atrakcije i kulturna događanja. Naravno, turistima se mora ponuditi adekvatan smještaj, ugostiteljska ponuda i zabavni sadržaji, što je isto tako važan segment turističke konkurentnosti.

Vrlo značajne determinante su i vanjska dostupnost grada, koja se ogleda u postojanju prometne infrastrukture koju turisti koriste za dolazak na željenu destinaciju, gdje se prvenstveno misli na ceste, aerodrome, željeznicu, te unutarnja dostupnost, koja podrazumijeva ponudu javnog prevoza unutar grada s pripadajućom infrastrukturom. I na kraju, kao naročito bitna komponenta turističke konkuretnosti naznačava se slika grada kao turističkog područja, koja se smatra i najutjecajnijim faktorom za izbor turističke destinacije jer u slučaju dileme oko izbora grada, onda je sigurno da će se turisti opredijeliti za grad s boljom slikom.

Istraživanja o turističkim kretanjima u svijetu ukazuju da je stopa rasta urbanog turizma u posljednjih 15 godina naglo porasla, tako da je povećan njegov udio u ukupnom volumenu svjetskog turizma na 22 posto. Bogatstvo prirodnih, klimatskih, kulturno-historijskih, ambijentalnih, manifestacijskih, etno-socijalnih i umjetničkih resursa bh. gradova je neupitno i otvara prilike da se više i češće pojavljuju u međunarodnim turistističkim itinererima.

Najveći pomak u ponudi proizvoda urbanog turizma je načinjen u Sarajevu, koje je svoje ranije turističke perspektive uglavnom najvećim dijelom baziralo na posjetama Baščaršiji i olimpijskim planinama, da bi se taj koncept umnogome izmijenio, prvenstveno zbog organiziranja mnoštva kulturnih i umjetničkih manifestacija tokom cijele godine. Tu se naročito izdvaja Sarajevo Film Festival, koji je u turističkom smislu postao pravi magnet za sve ljubitelje filma, a istovremeno dao i društveni i socijalni doprinos kroz koheziju i pojačavanje lokalpatriotskih osjećaja. Ta koncepcijska promjena je donijela rast turističkih posjeta, a sljedstveno tome i povećanje ukupnih ekonomskih efekata. U skladu s tim došlo je do intenziviranja investicionih aktivnosti u turističke kapacitete, tako da su izgrađeni potpuno novi hoteli, rekonstruirani postojeći, a značajno je povećan i broj drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata.

Poboljšanja su vidljiva i u drugim većim gradovima Bosne i Hercegovine, ali je sigurno da se sve to može podići na znatno veću razinu kroz poticanje kreativnosti, kvalitete i inovativnosti u organizaciji različitih tipova događaja, koji su prilika za isticanje kvaliteta i posebnosti turističke destinacije. Na taj način bi se stvorili pozitivni utjecaji za razvoj urbanog turizma u našim najvećim gradovima i njihov imidž, kreirala vansezonska potrošnja i produžili boravci turista, što bi u konačnici moglo rezultirati naglašenim progresom u socijalnom, kulturnom i društvenom smislu tih sredina.