Kroz strateški pristup i ulaganje u domaću proizvodnju, Zeničko-dobojski kanton postao je primjer uspješnog razvoja poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Među ključnim nosiocima tog procesa je i Jasmin Čajić, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji svojim radom doprinosi jačanju sektora i partnerskog odnosa s proizvođačima zajedno dokazujući da vizija, rad i posvećenost daju mjerljive rezultate.
Bližimo se kraju 2025. Kada podvučete liniju, jeste li uspjeli realizirati sve što ste zamislili? Šta biste posebno istakli? Šta je bio najveći izazov ove godine?
-Kada podvučemo crtu ispod 2025. godine, mogu reći da smo postigli značajan napredak u većini planiranih aktivnosti. Posebno bih izdvojio jačanje sistema podrške poljoprivrednim proizvođačima kroz stabilnije poticaje i transparentnije procedure, kao i ulaganja u modernizaciju mehanizacije i infrastrukture u ruralnim područjima. Najveći izazov i dalje ostaje globalni rast cijena repromaterijala i klimatske promjene koje direktno utiču na prinos i sigurnost proizvodnje. Ipak, kroz programe subvencija i edukacija uspjeli smo ublažiti posljedice i zadržati stabilnost sektora.
Koji su najčešći problemi s kojim se suočavaju poljoprivrednici u Zeničko-dobojskom kantonu i kako ih ministarstvo rješava?
-Poljoprivrednici se najčešće suočavaju s problemima nestabilnog tržišta, nedostatka radne snage i visokih troškova proizvodnje. Ministarstvo ove izazove rješava kroz finansijske poticaje za proizvodnju i nabavku opreme, edukacije i savjetodavnu podršku, povezivanje proizvođača s prerađivačima i otkupljivačima, te ulaganja u sisteme za navodnjavanje i zaštitu od poplava, čime smanjujemo rizike od elementarnih nepogoda. Također, sve više potičemo udruživanje proizvođača u zadruge i klastere kako bi bili konkurentniji i lakše izlazili na tržište.
Kakvo je stanje šuma u kantonu, posebno u kontekstu zaštite i održivog korištenja, ima li novih projekata vezanih za pošumljavanje ili suzbijanje nelegalne sječe?
-Stanje šuma je generalno stabilno, ali zahtijeva stalnu pažnju i nadzor. Naš fokus je na održivom gazdovanju, što znači da se sječa mora odvijati u skladu s planovima i uz obaveznu obnovu. U 2025. realizirali smo više projekata pošumljavanja degradiranih površina, posebno na područjima pogođenim klizištima i požarima. Paralelno s tim, ojačali smo inspekcijski nadzor što već daje rezultate u suzbijanju nelegalne eksploatacije. Naš cilj je balansirati između ekonomske upotrebe šuma i njihove ekološke i rekreativne funkcije, jer šume nisu samo resurs, nego i naslijeđe budućim generacijama.
Kako se provodi monitoring kvaliteta vode i zaštita izvorišta? Planirate li nova ulaganja u sisteme zaštite od poplava ili navodnjavanje?
-Monitoring kvaliteta vode se provodi redovno u saradnji s javnim preduzećima, zavodima i laboratorijama. Poseban akcenat stavljamo na zaštitu izvorišta pitke vode kroz zonu sanitarne zaštite i kontrolu upotrebe hemijskih sredstava u njihovoj blizini. Planiramo nova ulaganja kroz poticaj za sisteme navodnjavanja poljoprivrednih površina. Time direktno jačamo otpornost našeg sektora na klimatske promjene.
Da li ministarstvo planira podržati razvoj mladih poljoprivrednika i povratak mladih na selo? Ima li planova da se sistem poticaja modernizira?
-Apsolutno. Mladi su ključ opstanka i razvoja ruralnih područja. Cilj nam je da poljoprivreda postane atraktivna kao stabilan i moderan biznis, a ne samo tradicija. Radimo i na digitalizaciji poticajnog sistema, kako bi prijave bile jednostavnije, obrada brža, a isplate transparentne. To je jedan od najvažnijih koraka ka modernoj, efikasnoj administraciji.
Zeleni turizam i ekološka proizvodnja postaju sve važniji. Da li kanton planira razvoj brenda lokalnih eko-proizvoda ili certificiranih organskih farmi?
-Da, to je jedan od strateških pravaca razvoja. Zeničko-dobojski kanton ima potencijal da postane prepoznatljiv po autentičnim eko-proizvodima – od meda i mliječnih proizvoda, do ljekovitog bilja i voća. Ministarstvo u saradnji s lokalnim zajednicama i privrednim komorama radi na promociji organskih i certificiranih farmi koje bi bile zanimljive turistima. Spoj eko-proizvodnje i turizma donosi dodatnu vrijednost i ruralnim zajednicama i kantonu u cjelini.
Kako podržavate projekte koji povezuju poljoprivredu, preradu i turizam?
-Podržavamo ih kroz različite oblike – sufinansiranje lokalnih projekata i sajmova domaćih proizvoda, podršku razvoju klastera i zadruga, te kroz saradnju s turističkim zajednicama u kreiranju agroturističkih ruta. Takvi projekti stvaraju novu vrijednost, otvaraju radna mjesta i jačaju lokalnu ekonomiju.
Kada biste izdvojili jedan projekat koji želite realizirati do kraja mandata, koji bi to bio – po čemu želite da Vas građani pamte?
-Ako bih trebao izdvojiti jedan projekat, to bi bio projekat izgradnje i modernizacije sistema navodnjavanja i zaštite od poplava u poljoprivrednim zonama. To je projekat koji direktno utječe na sigurnost proizvodnje, razvoj ruralnih područja i zaštitu okoliša. Želim da me građani pamte kao ministra koji je ojačao temelje održive poljoprivrede, sačuvao naše šume i vode, te stvorio bolje uvjete za generacije koje dolaze.
