Historijski muzej BiH ove godine slavi veliki jubilej – 80 godina postojanja! Tokom višedecenijskog perioda nekoliko puta mijenjao je nazive, ali Muzeja revolucije najbolje opisuje njegovu svrhu postojanja. Jer, uprkos raznim turbulencijama, pa i 30 godina staroj priči otkako je bez pravnog statusa i konkretne brige vlasti, iako čuva nacionalno blago, uvijek je zahvaljujući ostao vjeran ideji da djeluje revolucionarno…
Historijski muzej BiH prikuplja, čuva, istražuje, predstavlja i promovira kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. On je mjesto dijaloga o prošlosti, kritičkog promišljanja, učenja i susreta.
Ako postoji riječ koja može obuhvatiti osam decenija postojanja Historijskog muzeja BiH, onda je to upravo – revolucionarno. Od 1945. godine, kada je osnovan kao Muzej narodnog oslobođenja, pa preko perioda kada je djelovao kao Muzej revolucije, do današnjeg Historijskog muzeja BiH, ova institucija je prošla kroz brojne transformacije.
Edukativni programi
-Ono što se nikada nije promijenilo jeste njeno temeljno opredjeljenje – da bude prostor otpora zaboravu, prostor u kojem se historija ne prepričava kao gotova priča, već se promišlja, kontekstualizira i neprestano iznova propituje. Promjena imena nije značila odustajanje od vrijednosti, već potvrdu da su te vrijednosti dovoljno snažne da prežive različite političke i društvene okolnosti. Danas, kada zajedno s još šest institucija kulture djelujemo bez formalnog osnivača, pravnog statusa i bez sistemskog finansiranja, jasno je da je upravo to “revolucionarno djelovanje” postalo nužnost, a ne izbor – kaže Elma Hodžić, kustosica Muzeja, za magazin Visit BiH.
Riječ revolucija, u ovom slučaju, podrazumijeva duboku, suštinsku promjenu – ne samo u strukturi, nego i u načinu razmišljanja.
U kontekstu muzeja, to znači pomijeranje granica tradicionalnog – od pasivnog čuvanja predmeta ka aktivnom uključivanju zajednice, zatvorenih depoa ka otvorenom dijalogu, linearnih narativa ka slojevitom, savremenom čitanju historije. Historijski muzej BiH je kroz svoju praksu postao primjer takve muzeološke revolucije. Bio je prvi u Bosni i Hercegovini, a vjerovatno i šire, koji je otvorio svoje depoe javnosti. Taj čin nije bio samo fizičko otvaranje prostora, već simboličko otvaranje institucije prema društvu kojem pripada.
-Upravo kroz saradnju sa zajednicom, muzej je počeo aktivno prikupljati predmete koji svjedoče o ličnim pričama. Umjesto da govori o ljudima, počeo je govoriti s njima. Razvijeni su edukativni programi u kojima su eksponati postajali “živi”- personificirani. To su prakse koje ruše hijerarhiju između muzeja i publike. To je revolucija koja ne traži oružje nego znanje, empatiju i hrabrost da se muzejski prostor shvati kao živo tkivo. Muzej živi – živi muzej. To je upravo lajtmotiv kojim obilježavamo ovaj važni jubilej – ističe Hodžić.
Muzej ima svoje stalne postavke od kojih je najpoznatija izložba „Opkoljeno Sarajevo“, ali i funduse u kojim se čuva blago. No, šta je ipak „master peace“ Historijskog muzeja?
-Teško je, gotovo nemoguće, svesti bogate muzejske priče na samo jedan eksponat. Ako govorimo o najvrjednijim predmetima u našem muzeju, onda ih nećemo pronaći u monumentalnim dimenzijama ili u formi ambicioznih historijskih narativa. Naši predmeti su priče običnih ljudi – tihih, često zaboravljenih svjedoka velikih događaja. Kao muzej novije historije, pokazujemo da u historiju ulazi i svakodnevni život. Jer, ono što danas izgleda obično, sutra može postati ključ za razumijevanje epohalnih promjena. A ako tražimo vizuelno najupečatljiviji artefakt – onda je to možda sama zgrada Muzeja. Djelo arhitekata Borisa Magaša, Radovana Horvata i Ede Šmidihena, ona je spomenik moderne, ali i svjedok vremena. I dalje stoji i kao zgrada i kao ideja – poručuje Hodžić.
Inkluzivna proslava
Osim uvida u prošlost, Historijski muzej nudi i pogled u budućnost. U muzeju su često mladi ljudi, njihovi projekti, djeca koja dolaze na radionice… Muzej je preuzeo i edukativnu ulogu u društvu. Edukacija nije samo aktivnost, već temeljni dio misije Historijskog muzeja BiH. Kroz različite programe nastoje povezati mlade ljude s naslijeđem, ali i razvijati sposobnost analize i empatije – jer razumijevanje prošlosti nije cilj sam po sebi, već alat za prevazilaženje izazova svakodnevnog života.
-Posebno je važan ”Mjesec muzeja” – svakog novembra stotine djece dolaze u prostor muzeja, ne samo da posmatraju eksponate, nego da ih interpretiraju kroz radionice, razgovore i kreativne zadatke. Naš cilj nije prenijeti gotove istine, nego probuditi radoznalost i kritički duh, jer vjerujemo kako je to jedini način da muzej zaista živi i ostane relevantan za buduće generacije. Ove godine nastavljamo pomjerati do sada postavljene okvire i norme. Nadamo se da će muzejski 80. rođendan biti povod za ozbiljne pohode školaraca u muzej – pojašnjava Hodžić.
Historijski muzej opstaje, uglavnom, zahvaljujući entuzijazmu uposlenika koji su, podsjetimo, vrlo često bili mjesecima bez plaće. Kustosicu smo pitali kako uspijevaju zatvoriti finansijsku konstrukciju i šta “hrani” njihov entuzijazam, jer i u najgorim vremenima nisu odustali da čuvaju ono što pripada svim Bosancima i Hercegovcima.
-Situacija u kojoj se Historijski muzej BiH nalazi nije nimalo laka. Već 30 godina funkcioniramo bez pravnog statusa i stabilnog finansiranja, što nas stavlja u poziciju ovisnosti o dobroj volji politike. Međutim, upravo ta nesigurnost i borba za opstanak probudile su u našem kolektivu jednu posebnu vrstu entuzijazma i kreativnosti. Alternativne izvore prihoda pronalazimo kroz partnerstva s međunarodnim organizacijama, fondovima za kulturu i obrazovanje, ali i lokalne projekte, saradnju s umjetnicima, te razvoj edukativnih i kulturnih programa koji privlače širu publiku. Svaki angažman izvan ustaljenih okvira predstavlja novu priliku i oblik otpora. Muzej opstaje isključivo zahvaljujući svom radu – naglašava Hodžić.
Veliki jubilej obilježit će novim projektima, jer cilj im je “da jubilej ne bude samo retrospektiva, već živa, inkluzivna proslava koja povezuje muzejske sadržaje s publikom, posebno mladima i potiče dijalog o važnosti kulture i sjećanja u našem društvu”.
-Ove godine želimo našu priču ispričati na način koji odražava tradiciju i savremenost muzejske djelatnosti. Pripremili smo sveobuhvatnu online kampanju koja traje tokom cijele godine, kroz koju publici predstavljamo drugačije, često lične i manje poznate priče vezane za muzej. Uz to, pripremamo knjigu koja donosi 80 priča o Muzeju. Svaka od njih odražava određeni segment bogate historije i dinamičnog života muzeja, od njegovog osnivanja do današnjih dana. Vrhunac obilježavanja je manifestacija “Mjesec muzeja” u novembru, kada posebno obraćamo pažnju na mlade generacije. U pripremi je drugi dio našeg projekta “Bajka o muzejskom kraljevstvu” – otkriva Hodžić.
