Zbog pandemije koronavirusa turistička putovanja bit će ograničena, pa će većina građana BiH ljeto i godišnje odmore vjerovatno provesti u našoj zemlji. Potvrđuju to i turistički radnici koji kažu da će planinski i seoski turizam na određeni način spasiti turističku sezonu u BiH.
S dolaskom proljeća sve je više planinara na bh. planinama. Bosna i Hercegovina je, možemo to slobodno reći, zemlja prelijepih, pitomih, a u isto vrijeme i divljih planina što je svakako neodoljiv mamac za sve planinare i avanturiste željne adrenalina i prirodne ljepote.
Mi vam preporučujemo planinu Velež koja se nalazi u istočnoj Hercegovini, istočno od grada Mostara i rijeke Neretve. Ime je dobila po slavenskom bogu Velesu, a na planini je većinom goli krš, s rijetkim pašnjacima i šumom koji se koristi za ispašu stoke.
Gotovo je bezvodna planina. Izvori se javljaju u podnožju, a najveći je vrelo Bune. Iznad šumske zone do vrha nalazi se niz jama sniježnica, iz kojih se ljeti vadi snijeg za pojenje stoke.
Sjeverna strana je bogatija vodom, tu se nalazi i malo glacijalno jezero. Zapadnim podnožjem (dolinom Neretve) prolazi važan put i željeznička pruga, veza Sarajeva s morem.
Za Velež je vezano i ime srednjovjekovne bosanske župe Večenike. Sjeveroistočna granica ove župe bila je upravo Velež. Na padinama planine i području Podveležja nalaze se brojni tumulusi, kameni krugovi, nekropole stećaka što svjedoči o dugom kontinuitetu prisutnosti ljudi u blizini ove planine.
Najviši vrh Veleža je Botin, 1.969 metara nadmorske visine, do kojeg možete doći s platoa Podveležja u zaseoku Avlije do kojeg vodi asfaltni put. U početku staza vodi makadamskim putem između suhozida.
Vidno su obilježene dvije čatrnje s pitkom vodom na početku trase i izvor pri samom vrhu. Staza vodi kroz bukovu šumu te se po izlasku iz šume strmije penje golim kamenjarom, a završni uspon siparom je strm i klizav. Na vrhu se pružaju vizure sve do mora.
