Emir Durmišević, po struci ilustrator, koncept dizajner i animator, ličnim izborom istraživač i svjetski putnik. Autor je knjige “Kraljevi i kraljice Bosne”, koja je prvensteno namijenjena djeci. Međutim, pokazalo se da je vrlo rado čita i “starija” publika.
Ilustrovao je i čuvenu baladu “Hasanaginica”, a nedavno je magistrirao o temi “Bosanski kraljevi”. Kroz ilustracije je predstavio osam kraljeva Bosne iz dinastije Kotromanića, o čemu je govorio u razgovoru za Visit BiH magazin. U smislu fizičkog izgleda ilustracije nisu precizne i ne moraju biti, ali otkrivaju provjerene zanimljivosti i činjenice iz bh. historije.
Sva djela Emira Durmiševića produkt su dobokog promišljanja, istraživanje relevantne literature kako u muzejima, tako i u bibliotekama i konsultiranju sa stručnjacima za područja koja su u fokusu njegovog interesa.
– Ilustracije su dio magistarskog rada “Bosanski kraljevi” – karakter dizajn i stilizacija vizuelnog prikaza. Radi se o osam ilustracija koje narativno pričaju priču o životima srednjovjekovnih kraljeva i kroz jedan bogat vizuelni prikaz govori o najznačajnijim događajima iz njihove vladavine – bilo je ratova, sukoba, pobjeda, osvajanja, vjenčanja. Cilj je promovirati kulturno naslijeđe, ali i lokalni turizam jer se pojavljuju neke od tvrđava. Isprovociran činjenicom da nemamo zanimljiv način kako to promovirati dao sam svoj doprinos, ne kažem da je najbolji, ali jeste jedan od rijetkih – kaže Durmišević.
Osam kraljeva koje je ilustrovao su Tvrtko I, Dabiša, Jelena Gruba, Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II, Tomaš i Stjepan Tomašević. Interesantno je da je još u srednjem vijeku Bosna imala ženu za vladaricu – kraljicu Jelenu Grubu, što nije bio običaj na evropskim dvorovima. Uglavnom su žene imale titulu kraljice kao supruge svojih muževa kraljeva, a Jelena je bila kralj i kraljica.
– To je period od 1353. do 1463. godine. Bosna je bila najjača u vrijeme Tvrtka I Kotromanića i to pamtimo kao zlatno doba Bosne. Ali, ima jako puno zanimljivih detalja. Nama je možda najpoznatiji Tvrtko I, ali i drugi kraljevi su ostavili pečat ne samo u Bosni nego i regionalno, pa je zabilježeno da su 1412. godine u vrijeme Ostoje svi vitezovi bili pozvani u Budim. Ostalo je zabilježeno u hronikama u Evropi kako su bosanski vitezovi bili stameniti hrabri, kako su odnijeli neke pobjede. Tvrtko II oženio je ugarsku princezu koja je unijela promjene na bosanskom dvorcu, donijela je renesansu u Bosnu – ističe Durmišević.
Njegov cilj je jasan – da promovira kulturno naslijeđe BiH.
– Bilo je važno da elementi ilustracije imaju uporište u artefaktima muzeja, kako u BiH tako i u susjednim zemljama. Putovao sam i do Austrije, Njemačke i Italije jednim dijelom. Ne znamo ko je bio posljednji bosanski kralj, kakva je sudbina kraljice Katarine. Smatram da je vrlo zanimljiv podatak da je prva bosanska kraljica bila bugarska princeza, a prva država koja je prihvatila nezavisnu BiH bila je upravo Bugarska. Lijepo je to znati, to pomiče granice naše opće kulture – pojašnjava Durmišević.
Projekat “Kraljevi Bosne”, ukoliko dobije adekvatnu podršku, mogao bi zaživjeti i kao digitalna aplikacija.
– Što se tiče vizuala i tehničke pripreme, sve je to u suštini gotovo, ali za realizaciju takvog nečega potrebne su strukture, finansije, neka institucija koja bi stala iza toga. Ja sam svoj dio odradio, voljan sam da se te stvari pomaknu dalje. Da li će to biti kratke animirane serije o kraljevima Bosne gdje djeca kroz vrlo bogat ilustrovan način nauče nešto o svojim kraljevima ili ta aplikacija, ne znam, ali bio bih presretan da se realizira – zaključuje Durmišević.
Dodaje da mu je najrelevantnije priznanje njegovog rada da oni koji poznaju srednji vijek mogu komunicirati s njegovim djelima, a oni koji tek žele učiti sve informacije mogu pronaći na njegovoj internet stranici.
