Sahat-kula u Sarajevu već nekoliko stoljeća jedinstven je ukras bh. prijestolnice. Tačan datum njene izgradnje nije pouzdano utvrđen, ali u historijskim izvorima se najčešće vezuje za period između kraja 16. i početka 17. stoljeća, u vrijeme osmanske uprave.
– Smatra se da je izgrađena u neposrednoj blizini Gazi Husrev-begove džamije upravo zbog potrebe preciznog određivanja namaskih vremena. Kroz stoljeća preživjela je brojne ratove, promjene vlasti i društvenih sistema zahvaljujući svojoj funkcionalnoj i simboličkoj vrijednosti, ali i kontinuiranoj brizi zajednice koja ju je uvijek doživljavala kao važan dio identiteta Sarajeva – kaže mutevelija Gazi Husrev – begovog vakufa dr. hfz. Senaid Zajimović za Visit BiH.
Sahat-kula je u osnovnim gabaritima i namjeni ostala ista, ali tokom vremena doživjela je određene restauracije i tehničke prilagodbe, prvenstveno na satnom mehanizmu. Posebno značajna izmjena desila se krajem 19. stoljeća kada je ugrađen mehanizam iz Londona, koji se i danas koristi. Satni mehanizam su 1875. godine iz Londona donijeli sarajevski trgovci.
– Godine 1967. sat je ponovo popravljen, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika su pozlaćeni. Na svijetu postoje samo dva takva satna mehanizma – onaj na Big Benu u Londonu i onaj na Sahat-kuli u Sarajevu. Prilikom njegove montaže gornji dio kule je dozidan i prilagođen za ugradnju i bolju vidljivost brojčanika – naglašava Zajimović.
Sahat-kula u Sarajevu jedinstvena je u Evropi po tome što pokazuje “a la turca” vrijeme, odnosno lunarno vrijeme. To znači da sat ne mjeri vrijeme prema Suncu, kao što je slučaj s gregorijanskim (solarnim) vremenom, već se ravna prema zalasku Sunca. Održavanje i tačno podešavanje sata u nadležnosti je muvekita, a tu ulogu posljednjih pet decenija obavlja Mensur Zlatar.
– Dan završava u trenutku akšam-namaza, odnosno zalaska Sunca, kada sat pokazuje 12:00. Budući da se vrijeme zalaska Sunca tokom godine stalno mijenja, sat je potrebno svakodnevno podešavati, što je jedan od ključnih zadataka muvekita – ističe Zajimović.
Uspon do “vrha” kule jedinstven je izazov i iskustvo, ali vrijedi pogleda na Sarajevo koji se “otvori” ispred vas. A da li će Sahat-kula zbog svoje atrakcije biti otvorena za turističke posjete?
– Iako postoji veliko interesovanje domaćih i stranih turista, Sahat-kula trenutno nije otvorena za redovne posjete zbog sigurnosnih, tehničkih i konzervatorskih razloga. Prostor unutar kule je izuzetno ograničen i osjetljiv, a sam satni mehanizam zahtijeva poseban režim zaštite. Ipak, povremeni organizirani ulasci za medije ili u edukativne svrhe ostaju mogući, uz strogo poštivanje pravila struke – pojasnio je Zajimović.
