Skip to content Skip to footer

Baština

Inat kuća – priča o bosanskoj tvrdoglavosti, inatu i upornosti

Inat kuća FOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ Brojne građevine i mjesta u Sarajevu kriju zanimljivu priču o svom nastanku, a jedna od najinteresantnijih je Inat kuća koja se nalazi uz samu Šeher-ćehajinu ćupriju, pored Bentbaše. Ova građevina koja predstavlja vrijedan kulturno-historijski objekat pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturnohistorijskog naslijeđe, simbol je bosanske tvrdoglavosti, inata i upornosti, pa je zbog…

Read more

U starom gradu Stocu živjelo se još u antičko doba

Stari grad Vidoški u Stocu utemeljen je u petom i šestom vijeku, u vrijeme bizantskog cara Konstantina koji je u Stocu izgradio tvrđavu s ciljem zaštite njegovih trgovačkih karavana koji su išli sa zapada prema istoku, prema nekadašnjem Bizantu. Nakon cara Konstantina, grad je bio zapušten, sve do dolaska Slavena u osmom i devetom vijeku, a u…

Read more

Konjičko drvorezbarstvo na listi kulturne baštine UNESCO-a

Konjičko drvorezbarstvo uvršteno je na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine. Ovu vijest, koja je stigla iz Južne Koreje gdje je u toku 12. zasjedanje Međuvladinog komiteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, za BHRT potvrdio je šef ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini Siniša Šešum. Bosna i Hercegovina je ranije Komitetu uputila nominaciju, da se Konjičko drvorezbarstvo nađe…

Read more

Stari grad Tešanj: Tvrđava koja je odoljela i Eugenu Savojskom

Stari grad Tešanj je izgrađen na vrhu stjenovitog brijega, uz rijeku Tešanjku. Utvrđenje se sastoji od dvije kule i stanovnici ovog gradića u srednjoj Bosni zovu ga Gradina, a na ovom mjestu postoji već tri milenija. Tešanjska tvrđava se, poslije one u Jajcu, smatra jednom od najvećih tvrđava u BiH. O imenu grada Tešnja postoji pretpostavka…

Read more

Rimski most kod Ustikoline: Trajni svjedok prošlih vremena

Rimski most u Ustikolini, pri ušću Gabeoskog potoka u rijeku Drinu, od 2005. godine nalazi se na listi nacionalnih spomenika BiH. Most u Kožetini sagrađen je na strmom terenu i njegova sadašnja dužina iznosi oko deset metara. Izgrađen je od blokova lomljenog kamena različitih dimenzija. Gornja, hodna površina mosta je gotovo horizontalna. Dok se u svodu…

Read more

Jajce – Muzej pod otvorenim nebom

Muzej pod otvorenim nebom i kraljevski grad epiteti su koje Jajce s pravom nosi. Ljepota gradića u srednjoj Bosni nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Jajce je smješteno na ušću rijeka Plive i Vrbasa i poznat je po svojim jezerima, vodopadu, vodenicama... Jajce je bio prijestonica bosanskih kraljeva, a u njemu je do 1463. godine stolovao i posljednji…

Read more

Krunisan Tvrtko I: Na današnji dan Bosna je proglašena kraljevinom

Ban Tvrtko I iz dinastije Kotromanić krunisan je 26. oktobra 1377. godine čime je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna. Tvrtko se krunisao kraljem Bosne u mjestu Mile kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih bosanskih kraljeva. Nakon smrti ugarskog kralja 1382. godine izbili su nemiri na područjima dalmatinske obale, te je kralj Tvrtko…

Read more

Veliko arheološko otkriće u Butmiru kod Sarajeva

Do sada potpuno nepoznati stambeni objekti butmirske kulture otkriveni su tokom istraživanja na lokalitetu Butmir kod Sarajeva. Kako je za Fenu izjavio šef Katedre za arheologiju i Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu doc. dr. Adnan Kaljanac, prospekciju na lokalitetu Butmira započeo je sredinom oktobra Institut za arheologiju u saradnji s Institutom za arheologiju sa…

Read more

Gradačac: Kula Zmaja od Bosne građena je gotovo stotinu godina

Gradačačka kula, Gradina, Kula Husein-kapetana Gradaščevića ili Kula Zmaja od Bosne glavno je obilježje gradića na sjeveru Bosne. Ona dominira krajolikom Gradačca, podignuta na najvišoj tački na ovom prostoru gdje završava posavska ravnica i počinju se uzdizati bosanka brdašca. Izgradnju gradačačke kule započeo je brat najpoznatijeg gradačačkog kapetana Husein-kapetana Gradaščevića, Murat-kapetan. Bilo je to 1765. godine.…

Read more

Impresum:
Glavni i odgovorni urednik: Ismar Šmigalović
Redakcija: Merima Čustović, Amela Sijerčić
DTP: Vildana Sofić
Kontakt:
Telefon: +387 33 944 379
Marketing: +387 33 944 206; +387 33 944 207

© Feba d.o.o.