Olimpijska planina Bjelašnica poznata je kao jedan od najvećih centara zimskog turizma u BiH, ali i regionu, a posljednjih godina nezaobilazna je destincija i za planinare i ljubitelje prirode.
Njena ljepota ostavlja bez daha sve one koji je posjete, a ova planina, osim prirodnih ljepota, skriva i brojna sela koja nude uživanje u domaćoj i ekološki uzgojenoj hrani i piću, netaknutoj prirodi, te brojnim kulturno-historijskim spomenicima i naslijeđu.
Malo vrelo Bosne
Jedno od takvih sela su i Ledići. Ušuškano je duboko u planini, a prema popisu iz 2013. godine u Ledićima živi svega pet stanovnika. Ipak, ovo selo ponudit će vam izuzetno veliki broj znamenitosti kojima ćete se diviti, uživati, ali iznova i iznova vraćati. Prostor je ispresijecan brojnim manjim rijekama, potocima, izvorima i vodopadima, poznatim po čistoj, pitkoj i ljekovitoj vodi.
A kako doći do Ledića? Kada krenete iz Sarajeva prema Bjelašnici i Igmanu, preko Istočnog Sarajeva, skrenut ćete lijevo prema Dejčićima i Pendičićima. Vijugavom, asfaltiranom cestom doći ćete do Dejčića odakle vas makadamski put vodi pored parka prirode Husremovac gdje se nalaze vrela Senabot, prirodnog izvora okruženog mostićima i potočićima koji pristižu sa svih strana, a turisti ga nazivaju i „malim vrelom Bosne”.
Iz Husremovca put vas dalje vodi na visoravan Borija na kojoj se nalazi nekropola stećaka Kapova selišta i arboretum Borija. S ove visoravni pruža se prekrasan pogled na vodopad Zbišće koji se nalazi pored puta koji vodi u Lediće. Kada dođete u centar sela dočekat će vas Memorijalni park i vrelo Zbišće, a malo dalje i kuća muzej Titov konak.
Ovaj spomenik Narodnooslobodilačkog rata nekada je bila poznata kao kuća Miovčića. U toj je kući 30. juna 1942. godine Vrhovni štab Narodno-oslobodilačke vojske i Partizanski odredi Jugoslavije, na čelu s Josipom Brozom Titom, održao jednu od najvažnijih sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije na kojoj su, kako historičari navode, ojačane i potvrđene temeljne vrijednosti Bosne i Hercegovine.
Titova zahvalnica
Na toj sjednici je odlučeno da formacije jedinica imaju borce pripadnike iz svakog naroda, što je temelj zajedništva, uspjeha, ali i prepreka zločinima jednih protiv drugih, da se odvoje značajni vojni resursi za osiguranje centralne bolnice čime je potvrđeno da oružana borba mora imati humanističke ciljeve u najtežim uvjetima i da se pošalju odgovorne osobe za pokretanje ustanka u Hrvatskoj i jačanje borbe u drugim dijelovima tadašnjih okupiranih teritorija.
Tadašnja kuća Miovčića je dobila namjenu osnovne škole i prvi inženjer iz ovog kraja upravo dolazi iz ove kuće. Postojale su dileme da li je zaista održana sjednica Komunističke partije Jugoslavije, ali je ona otklonjena posjetom Josipa Broza Tita 1956. godine Famosu kada je pozvao Salku Hošića Bega i Maksima Miovčića da im se zahvali za gostoprimstvo u toku rata.