Skip to content Skip to footer

Svjedoci moćne srednovjekovne države: Tragovima Bosanskog kraljevstva 

Bosansko kraljevstvo je država koja je postojala na Balkanu od druge polovine 14. vijeka do druge polovine 15. vijeka, obuhvatajući pretežno prostore današnje Bosne i Hercegovine, ali u nekim periodima i dijelove susjednih država. Za vrijeme kralja Tvrtka I, Bosansko kraljevstvo je bila najmoćnija balkanska država.

Najveću vojnu, ekonomsku i teritorijalnu ekspanziju doživljava za vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića kada su se granice bosanske države proširile do Zadra u Dalmaciji, Sandžaka i Crne Gore. Srednjovjekovna bosanska država bila je prva država na Balkanu koja je koristila vatreno oružje, a kovao se i zlatnik s grbom ljiljana koji je bio četiri puta veći od venecijanskog. U tom periodu izgrađene su mnoge tvrđave čiji su ostaci i danas vidljivi. Predstavljamo samo neke od njih.

Čajangrad, Visoko 

U vrijeme srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva visočka dolina je bila značajan trgovački, ekonomski i kulturni centar, a Visoko je bilo univerzitetski centar Bosanske crkve. Stari grad Čajangrad je srednjovjekovna utvrda i arheološko nalazište koje je nekad čuvao Bobovac od neprijatelja. Nadomak današnjeg naselja je lokalitet Mila, za koji se smatra da je bio jedno od stolnih mjesta bosanskih kraljeva, a dosadašnji nalazi su potvrdili boravak Stjepana II Kotromanića i Tvrtka Kotromanića, koji je tu krunisan i sahranjen (u crkvi Sv. Nikole). Za Mile se veže i nastanak Povelje Kulina bana, dokumenta napisanog na bosančici koji datira iz 1189. godine i kojom bosanski ban Kulin potvrđuje trgovački ugovor između Bosne i Dubrovačke republike.

Vranduk, Zenica 

Srednjovjekovno utvrđenje Vranduk je jedno od najočuvanijih utvrđenja izmještenih izvan gradske vrve na prirodnom uzvišenju iznad rijeke Bosne koja ga opasava s tri strane. Vranduk je bio sjedište mnogih bosanskih kraljeva i stolno mjesto kralja Stjepana Tomaša. Vranduk ima manju muzejsku kolekciju koja svjedoči o vrandučkom životu, fantastično očuvane zidine i manji ugostiteljski objekat za osvježenje.

Bobovac, Vareš

Kraljevski grad Bobovac je izgradio Stjepan Kotromanić sredinom 14. vijeka kao utočište plemića. Na Bobovcu se nalazi mauzolej, koji je pripadao kompleksu utvrđenja, u kojem su sahranjena tri kralja – Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš.

Kraljeva Sutjeska, Kakanj

Kraljeva Sutjeska je bila prijestolnica Tomaša i Tvrtka Kotromanića i kraljice Katarine, koju žene Kraljeve Sutjeske i danas oplakuju i u njen spomen nose crne marame kao dio tradicionalne nošnje. Samostan, kojeg čine crkva, muzej i biblioteka, izgrađen je početkom 14. vijeka i predstavlja čuvara bh. historije do kraja 15. vijeka. Kompleks samostana sadrži crkvu u venecijanskom stilu s prelijepim ikonama, statuom kraljice Katarine i najstarijim orguljama u BiH, zatim veliki broj vrijednih umjetničkih slika, kolekciju inkunabula – zbirka od 31 knjige koje datiraju prije 15. vijeka i etnografsku kolekciju sutjeških artefakta.

Maglaj 

Srednjovjekovni Maglaj ostavlja trag u više od 100 stećaka od kojih je veliki broj uništen kao i Maglajska tvrđava iz kasnog 13. vijeka koja je imala odbrambenu ulogu u borbi protiv osvajača. Dolaskom Osmanlija, tvrđava je nadograđena i izgrađena je sahat-kula u 17. vijeku. Kamene kugle, čije porijeklo i namjena nisu poznate, datiraju iz perioda prije nove ere. Jedna od tih kugli je izložena ispred Gradske biblioteke u centru Maglaja. U Maglaju se nalazi i jedno od pet zvaničnih svetišta katoličke crkve u BiH – Svetište Sv. Leopolda Mandića. U crkvi se čuvaju kosti sv. Leopolda (dijelovi ruke), na galeriji i replika isposničke sobice kakvu je sv. Leopold imao u Padovi.

Tešanj

Tešanj predstavlja spoj prošlosti i modernog perioda, pa se u njemu nalazi i tvrđava koja datira iz ilirskog perioda. U srednjovjekovnom periodu, tvrđava je znatno nadograđena, a kasnije je u njoj napravljena i sahat-kula koja je i danas u funkciji.

Fojnica

Fojnička utvrda Kozograd bila je posljednja utvrda-utočište u bosanskoj državi kraljici Katarini na njenom putu iz Bobovca ka Dubrovniku, i dalje ka Rimu. Kažu da je kraljica Katarina naredila da se konjima naopako potkuju kopita da bi zavarala neprijatelja na put prema Zenici. Tragovi konjskih potkova što vode ka Zenici i danas su vidljivi na ostacima Kozograda. Putnik ne smije propustiti franjevački samostan u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci. Samostan u Fojnici potječe iz 14. vijeka, a biblioteka sadrži oko 40.000 naslova i značajnu kolekciju inkunabula (knjige pisane prije 16. vijeka). Samostanski muzej i danas čuva Ahdnamu – original izuzetno značajnog dokumenta iz 16. vijeka kojeg je izdao Sultan Mehmed Fatih, a kojim se franjevcima u Bosni garantuje pravo da slobodno praktikuju i šire svoju vjeru.

Travnik

Travnička tvrđava, stećci i nekropola Maculja su ostavština srednjovjekovnog perioda u Travniku. Tvrđava je veoma očuvana i smještena je između dva potoka, Hendek i Šumeće. Dolaskom Osmanlija, Travnik se razvija i postaje bosna-brodski kadiluk, a 1699. godine prijestolnica vezira koja tu boravi preko 150 godina. Godine 1757. izgrađena je Šarena džamija (Sulejmanija džamija). Džamija je oslikana floralnim motivima i kaligrafskim zapisima, po čemu je nazvana “Šarena džamija”.

Prusac 

Prusac je grad na brijegu kojeg krase kuće od bijelog kamena i crnogorična šuma. Stari grad u Pruscu s ostacima tvrđave i sahat-kule koja je obnovljena i bunara koji je smješten na vrhu grebena, služio je kao vojna baza za vrijeme Osmanlija. Učenost Hasana Kjafije Pruščaka je bila znana i u carskim i ulemanskim krugovima Carigrada, te je doprinijela da uz učeno domaće stanovništvo Prusac postane i stjecište učenjaka iz raznih zemalja. Danas je Prusac poznat kao najveće muslimansko hodočašće u Evropi. Duže od 500 godina vjernici dolaze na Ajvatovicu predvođeni konjanicima i posjećuju mjesto gdje je, prije isto toliko vremena, Ajvaz-dedo 40 jutara molio Boga da u doba velike suše obdari selo kišom.

Jajce

Srednjovjekovni grad Jajce koji se uzdiže iznad Plivskog vodopada, s tvrđavom, zidinama i tornjevima (crkva sv. Marije i toranj sv. Luke) i katakombama iz 15. vijeka predstavlja jedan od najbogatijih srednjovjekovnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme kralja Tvrtka II, Jajce postaje kraljevski grad, te pred kraj bosanske države i stolno mjesto bosanskih kraljeva. U Jajcu je krunisan i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević čiji se posmrtni ostaci čuvaju u Franjevačkom samostanu u Jajcu. U Jajcu se nalazi i Hram rimskog boga Mitre iz kasnog 3. vijeka.

Leave a comment

0/100