Skip to content Skip to footer

Srednjovjekovne tvrđave u BiH: Svjedoci snage i moći srednjovjekovne bosanske države

Kao raskrsnica mnogih civilizacija, Bosna i Hercegovina je bogata arheološkim ostacima iz neolita, rimskog, ilirskog, te srednjovjekovnog perioda koji je, osim stećaka, u nasljedstvo ostavio i brojne tvrđave.

One su nastale u vrijeme samostalnosti bosanske države, u periodu između 12. i 16. vijeka. Tvrđave su najčešće građene na prirodnim prilazima župama, riječnim dolinama, te prirodnim i teško pristupačnim položajima koji dominiraju okolinom.

U Bosni i Hercegovini i danas postoje brojne očuvane i manje očuvane tvrđave koje svjedoče o snazi i veličini srednjovjekovne bosanske države, ali i raskošnosti i moći njenih vladara. Među najljepšim i najvećim očuvanim tvrđavama su:

OSTROŽAC

Tvrđava je smještena na uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 kilometara od Bihaća prema Bosanskoj Krupi. Ostrožac se prvi put spominje 1286. godine i tada su njim vladali knezovi Babonjići-Blagajski, koji su se potpisivali i kao knezovi Ostroški. Od 1579. godine Ostrožac je u posjedu Osmanlija, a utvrdom su skoro 300 godina kao kapetani upravljali članovi porodice Beširević.

Porodica Beširević je zbog tako duga gospodarenja Ostrošcem dobila nasljedno pravo na stari grad i tvrđavu. Po toj osnovi je Mehmedbeg Beširević ostrožački grad prodao Lohtaru von Berksu, koji je u periodu od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.

TVRĐAVA TEŠANJ

Srednjovjekovna tvrđava na području općine Tešanj prvi put se spominje 23. marta 1461. godine u jednom pismu rimski papa Pije II koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Iste godine u povelji kralj Stjepan Tomašević poklanja Tešanj, kao krunsko dobro, svome stricu Radivoju. Mađarska vojska, nakon upada Osmanlija u Srebrenik 1520. godine, u bijegu zapalila je i porušila grad.

Krajem 17. vijeka imao je veoma važnu ulogu pa je tada renoviran i savremeno utvrđen. Početkom 18. vijeka za vrijeme sultana Mustafe izgrađen je novi, donji dio grada. Tvrđava je napuštena 1840.

GRADINA SREBRENIK

Tvrđava se nalazi sjeverno od Tuzle, u Srebreniku, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tokom srednjeg vijeka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. vijeka i Osmanskog carstva.

Prvi put se spominje 15. februara 1333. godine u ugovoru koji su pod Srebrenikom (Srebrenička povelja) sklopili ban Stjepan II. Kotromanić (1322. – 1353.) s jedne i predstavnici Dubrovačke republike s druge strane o ustupanju Stona, Pelješca, Prevlake i još nekih posjeda Republici u zamjenu za godišnji danak od 500 perpera. Od 1393. godine, kada su ga Mađari prvi put osvojili, pa do 1512, kada su ga Osmanlije konačno i trajno zauzele, više puta je osvajan i opsjedan.

TVRĐAVA KASTEL

Tvrđava Kastel je dio grada i historijsko područje koje nalazi se u Banjoj Luci. O vremenu nastanka ovog objekta ne postoje pouzdani podaci. Međutim, mnoge okolnosti upućuju na zaključak da se upravo tu nalazilo rimsko naselje Castra. Rimljani su bili izloženi čestim nasrtajima varvarskih naroda, a imali su svakako dovoljne jake razloge da brane cestu koja je prolazila kotlinom Vrbasa. Također, na prostoru tvrđave pronađeni su ostaci Slavenskog naselja iz perioda ranog srednjeg vijeka (od 8. do 12. vijeka). U bosanskoj srednjovjekovnoj državi postojao je Vrbaški grad, koji se po jednoj pretpostavci nalazio na mjestu današnjeg Kastela.

BOBOVAC 

Stolno mjesto bosanskih kraljeva, najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.

Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić nešto prije polovine 14. vijeka. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. vijeka), preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti osmanlijskim osvajanjem (1463.).

VRANDUK

Vranduk se nalazi na oko 14 kilometara nizvodno od Zenice. Izgrađen je krajem 14. vijeka u župi Brod, jednoj od sedam župa srednjovjekovne Bosne. U srednjem vijeku Vranduk je bio jedan u nizu kraljevskih gradova, u kome su stolovali bosanski kralj Stjepan Ostoja, nešto kasnije i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomaš, kao i njegov protivnik protukralj Radivoje.

Prvi spomen Vranduka datira od 11. marta 1410. godine, u žalbi dubrovačkih građana upućenoj ugarskom kralju Sigismundu na postupak njegovih vojnika. Osmanlije zauzeli su Vranduk 1463. godine. U svom pohodu na Bosnu 1697. godine, Eugen Savojski je, uočivši težinu osvajanja grada, zaobišao Vranduk.

TRAVNIČKA TVRĐAVA

Travnička tvrđava ili Stari grad Travnik se nalazi u Travniku. Neki arheolozi i historičari smatraju da je ovdje postojalo neolitsko naselje. Stari grad je izgrađen u prvoj polovini 15. vijeka za vrijeme bosanskog kralja Ostoje ili kralja Tvrtka II Kotromanića.

Nije poznato kako su ga Osmanlije osvojile, ali se zna da su nadograđivali i proširavali tvrđavu. Za vremena Austro-Ugarske tvrđava se naziva Kastel ili Kaštel. Smatra se jednom od najbolje očuvanih tvrđava u BiH.

 

MAGLAJSKA TVRĐAVA

Maglajska tvrđava svrstava se među veće i fortifikacijski jače objekte u dolini rijeke Bosne. Kao srednjovjekovna tvrđava Maglaj se prvi put spominje 18. 9. 1408. godine u povelji ugarskog kralja Sigismunda. Prvi službeni dokument koji je potpisan u Maglaju je dokument izmedu Ugarske i Osmanske carevine iz 1503. godine.

Iako nastala u 14. vijeku da bi služila odbrani Bosanskog kraljevstva, tek u doba Osmanlija tvrđava dobija svoj konačan oblik. Pod Osmanlijama Maglaj se prvi put spominje u jednom defteru iz 1485. godine i to kao nahija tvrđave Maglaj. U svome životu od najmanje šest vijekova proživjela je brojne manje i veće promjene i prošla kroz više faza izgradnje, ali je sačuvala svoje srednjovjekovno jezgro.

TVRĐAVA DOBOJ

Najpoznatiji turistički sadržaj Doboja, koju građani nazivaju Gradina.

“… in Uxora suptus castrum Doboy… – U Usori pod tvrđavom Doboj”, 16. juna 1415. godine logoruju vojske mađarske, tih dana u ratnom pohodu kroz dolinu Bosne. Vijest je ovo dubrovačkih trgovaca upućena mađarskom kralju Sigismundu, a istovremeno i najstariji spomen tvrđave Doboj u pisanim historijskim izvorima.

Da je gradnja dobojske tvrđave kamenih zidina počela u XIII vijeku  dokazuju brojna arheološka istraživanja, nalazi nakita s groblja na Usori i keramike iz dna južne kule dobojske tvrđave, austrijske gravire iz 1697. godine, stari turski popisi, tefteri. Ovi dokazi svjedoče o vremenu početka gradnje dobojskog utvrđenja u 13. vijeku.

TVRĐAVA JAJCE

Tvrđava se nalazi u gradu Jajcu. Tvrđava se nalazi u kompleksu Staroga grada, a pretpostavlja se da je sagrađena u 13. vijeku. Tvrđavu je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji je i osnivač Jajca. To je bilo sjedište kraljeva čiji su grbovi urezani na dvorcu.

Poslije smrti Hrvoja Vukčića Hrvatinića 1416. grad je preko njegove supruge prešao u ruke kralja Stjepana Ostoje. U vrijeme Stjepana Tomaša i Stjepana Tomaševića Jajce je kraljevska rezidencija. Dalmatinski majstori su izrezbarili grb Kotromanića na ulaznim vratima. U podgrađu su bili franjevački samostani sv. Marije i sv. Katarine. U crkvi sv. Katarine bile su pohranjene mošti sv. Luke.

Leave a comment

0/100