Rimski most kod Ustikoline: Trajni svjedok prošlih vremena

Rimski most FOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

Rimski most u Ustikolini, pri ušću Gabeoskog potoka u rijeku Drinu, od 2005. godine nalazi se na listi nacionalnih spomenika BiH. Most u Kožetini sagrađen je na strmom terenu i njegova sadašnja dužina iznosi oko deset metara. Izgrađen je od blokova lomljenog kamena različitih dimenzija.

Gornja, hodna površina mosta je gotovo horizontalna. Dok se u svodu mosta primjećuju tragovi krečnog maltera koji je upotrijebljen kao vezivno sredstvo prilikom njegove gradnje, bočni zidovi izgledaju kao da su kameni blokovi redani nasuho.

To je malo vjerovatno i pretpostavlja se da je razlog za ovakav izgled bočnih zidova njihova dugogodišnja izloženost nepovoljnim atmosferskim utjecajima, odnosno kiši koja je tokom vremena isprala krečni malter.

Nekada je bio dio puta “Via Drinae” koji je povezivao ove krajeve s Jadranskim morem. Prema načinu na koji je most izveden, građevinskom materijalu i vezivu koje je upotrijebljeno, te rustikalnosti koju most posjeduje pretpostavlja se da je građen u srednjem vijeku.

Ipak, ne odbacuje se ni narodna tradicija u ovom slučaju, a starost druma na kojem je most sagrađen, a koji je vodio iz Foče i na ovom mjestu presjekao potok pri njegovom ušću u Drinu, procjenjuje se na otprilike 2.000 godina.

Most nema nikakve dekoracije, natpisa, ograde niti ima elemenata na osnovu kojih bi se mogla utvrditi moguća rekonstrukcija ranijeg izgleda. Nije isključeno da je, zbog malog raspona mosta, ograda nekada bila drvena sa stubovima na obalama.

Širina mosta iznosi 3,30 metara, a raspon luka 5,50 metara. Most je sačuvan u izvornom obliku, ali ga zbog lošeg stanja mogu koristiti samo pješaci.