Ljepote Nacionalnog parka „Sutjeska“, kojima niko ne može odoljeti, iz godine u godinu privlači sve veći broj domaćih, ali i stranih turista. Ovaj nacionalni park ujedno je i najstariji u BiH, a osnovan je 1962. godine. Prostire se na 17.250 hektara, od čega je više od 66 posto prekriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šume.
Obuhvata područje Sutjeske s najvećom očuvanom prašumom u Evropi – Perućicom, dijelove planina Maglić čiji je najviši vrh 2.386 metara ujedno i najviši u BiH, Volujaka, Vučeva i Zelengore s glečerskim jezerima poznatim kao „gorske oči“. Nacionalni park „Sutjeska“ je od 2000. godine uvršten u II kategoriju Odjela Ujedinjenih nacija za zaštitu prirode i prirodnih dobara (IUCN).
Naš obilazak Nacionalnog parka „Sutjeska“ počeli smo na Tjentištu, iz Doline heroja, mjestu koje krasi Spomen-obilježje „Bitka na Sutjesci“ podignuto 1973. godine. Na širem području nacionalnog parka „Sutjeska“ odigrala se jedna od najvažnijih bitaka u II svjetskom ratu između njemačkih okupacionih snaga i oslobodilačkih jedinica 1943. godine, u historiji poznata kao peta ofanziva.
KAMENE GROMADE
Spomenik zadivljuje svojom masivnošću i vanjskim izgledom. Sastoji se od dvije kamene gromade izgrađene od bijelog cementa visine 19 metara. Kroz prostor između dvije gromade nastavljaju se stepenice do visokog amfiteatra sve do mermernih traka na kojima su ispisana imena 16 udarnih brigada, ime centralne bolnice i Vrhovnog štaba. S donje strane spomenika je spomen-kosturnica u kojoj je sahranjen 3.301 borac od 7.860 poginulih, a dalje vode dvije staze u obliku violine ka magistralnom putu Beograd – Dubrovnik.
Čuvari Nacionalnog parka preporučili su nam posjetu kanjonu Sutjeske koji se nalazi na putu prema Gacku. Kažu da kanjon svojom ljepotom oduzima dah, a zelena rijeka pravi je odmor za oči i dušu. Nakon nekoliko kilometara vožnje između visokih stijena i brojnih tunela stigli smo na mjesto na kojem je moguće spustiti se do same rijeke.
Mir i tišinu narušavao je samo šum vode koja se probija kroz stijene i teče dalje prema Drini. Hladna planinska voda pomogla nam je da se rashladimo na temperaturi koja je prelazila 30 stepeni Celzijusa, ali i dala potrebnu energiju da nastavimo dalje – u Perućicu, posljednju prašumu u Evropi.
Vratili smo se na Tjentiše i nastavili dalje prema Foči, dok je Dolina heroja ostala iz nas, mirna i spokojna odavala je vječnu počast palim borcima. Skrenuli smo prema selu Mrkalji i dalje u Perućicu koja se proteže na 1.434 hektara. Najočuvanija je to i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka.
FANTASTIČNI PRIZORI
Put je makadaski i prilično loš što je otežavalo našu vožnju. Iako do ulaza ima svega pet ili šest kilometara, trebalo nam je više od pola sata da stignemo do rampe. Prilazi nam čuvar koji nas ljubazno poziva da malo odmorimo ispred njegove kućice, ali i da nam da upute kuda ćemo se kretati i šta nas sve očekuje u prašumi.
– Imali smo nedavno penjanje na planinu Maglić i bilo je planinara iz cijele Evrope. Tako je svake godine. Dolaze stranci i ne mogu da vjeruju da postoji ovakva ljepota. Jednostavno su zadivljeni i stalno se vraćaju. Oni ovdje dolaze, uživaju u raftingu na Tari, posjećuju Tjentište i dolaze u prašumu – kaže čuvar.
Upozorava nas na loš put, ali i naglašava da se vrijedi potruditi, jer ono što nas očekuje su fantastični prizori i uživanje koje se ne može doživjeti bilo gdje.
– Imate još pet kilometara do vidikovca Beškita odakle se pruža fantastičan pogled na prašumu i vodopad Skakavac. Staza do vidikovca je označena i vodi kroz gustu šumu – kaže on.
Na pitanje koje životinje žive u prašumi, čuvar kaže da su tu medvjedi, tetrijebi, vukovi, divokoze, zečevi, lisice, divlje mačke, suri orlovi, sivi sokoli…
– Ništa ne brinite, sada ih nećete sresti jer one izlaze u večernjim satima kada se spusti temperatura – ističe on.
U gustim šumama i planinskim vrletima zabilježeno je i 114 vrsta ptica, mada se smatra da ih ima više. Od zabilježenih 114 vrsta, 61 se gnijezdi u Nacionalnom parku, 32 vrste posjećuju park svakog ljeta, dok 16 vrsta pripada selicama koje prolaze ovuda u jesen i proljeće. Spisku treba dodati devet vrsta djetlića, što predstavlja 90 posto ove porodice u Evropi.
VODOPAD SKAKAVAC
Nakon kratkog predaha nastavljamo putovanje kroz prelijepe predjele obrasle stoljetnim stablima i gustim niskim rastinjem. Poslije pola sata vožnje i 20-ak minuta šetnje po stazi stižemo do vidikovca. Prizor koji smo zatekli ostavio nas je bez riječi. Cvrkut ptica i zrikavaca narušavao je jedino zvuk vodopada Skakavac udaljen od vidikovca više od jednog kilometra. Moćan i prelijep obrušava s visine od 81 metar i kroz kanjon prašume odlazi u rijeku Sutjesku.
Okrijepili smo dušu, napunili baterije i krenuli dalje prema Dragoš sedlu u potrazi za grobom Nurije Pozderca koji je bio učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).
– Teško ranjen na Vučevu ovdje je 12. juna 1943. godine umro prvi potpredsjednik Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije – zapisano je na ploči oko koje se nalazi nekoliko buketa cvijeća. Nurija je rođen 15. januara 1892. godine u Cazinu, a njegov otac Mustafa-aga Pozderac bio je jedan od posljednjih aga Osmanlijsko carstva u Cazinskoj krajini.
Perućica nam nikako nije dala da se odvojimo od nje, ali je sunce polako zalazilo među guste krošnje prašume i bilo je vrijeme za naš povratak. Iako nerado, krenuli smo nazad pod jakim utiskom onoga što smo vidjeli i doživjeli. Iza nas je ostala Perućica i Nacionalni park „Sutjeska“, a u glavi nam se motala samo jedna misao – ovo je mjesto na koje se ponovo moramo vratiti.
Destinacija koju treba posjetiti u 2017.
Prestižni američki magazin „Ger patrol“ svrstao je Nacionalni park „Sutjesku” među 25 svjetskih destinacija koje treba posjetiti u 2017. godini.
Tako je najstariji park u BiH stao rame uz rame sa top svjetskim destinacijama u Rusiji, Japanu, Čileu, Španiji, Americi, Tajlandu i drugim svjetskim zemljama.
Nacionalni park „Sutjeska“ je izdvojena kao jedno od najtraktivnijih mjesta u šest zemalja Zapadnog Balkana, a ovaj časopis poredi ga s američkim nacionalnim parkom „Yosemite” smještenim u Kaliforniji i preporučuje turistima širom svijeta.
