Muzej Veterinarskog fakulteta u Sarajevu: Carstvo skeleta i prepariranih životinja

Muzej Veterinarskog fakulteta FOTO: JASMIN BRUTUS

Anatomski muzej Katedre za anatomiju i histologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu jedinstveno je mjesto u BiH i regionu. Ovdje se može naučiti mnogo o životinjskom svijetu, a svi oni koji ga posjete otići će bogatiji za jedno novo i izuzetno iskustvo. Vrata muzeja otvorena su za sve posjetioce, a ulaz je besplatan.

Šef Katedre za anatomiju i histologiju ovog fakulteta Rizah Avdić kaže da najčešće dolaze učenici srednjih škola iz cijele BiH.

Razvoj muzeja

Muzej će naredne godine proslaviti 70 godina postojanja, baš kao i Veterinarski fakultet. Avdić kaže da je fakultet počeo s radom 1949. godine i da je njegov razvoj pratio razvoj i ovog muzeja. Dok prolazimo kroz muzej i razgledamo eksponate, profesor Avdić nam objašnjava da je muzej izuzetan jer studentima Veterinarskog fakulteta omogućava praktično učenje.

-Ogromna je prednost kada studenti tokom vježbi mogu uzeti neki eksponat u ruke i pogledati kako on stvarno izgleda. Naši studenti zahvaljujući muzeju ne uče samo iz knjiga i fotografija kao na drugim fakultetima – kaže on.

Prema njegovim riječima, svaki preparat koji se nalaze u muzeju imaju neku svoju priču.

-Većina skeleta divljih i egzotičnih životinja je iz Pionirske doline, dok je manji dio stigao ovdje na neki drugi način. Tu je, na primjer, skelet engleskog konja koji je bio na hipodromu u Butmiru. Tokom utrke u jednoj krivini je pao i slomio je kičmu i rebra i mi ga nismo mogli spasiti. S obzirom da je do ovog skeleta izuzetno teško doći, mi smo odlučili ostaviti ga u muzeju – priča Avdić.

U fazi prepariranje trenutno je i medvjed koji je svoj život proveo u zoološkom vrtu.

-On je uginuo i na njegovom skeletu se vide ogromne promjene nastale usljed dugogodišnjeg boravka u zatvorenom prostoru. Na prvi pogled se vidi da mu je karlica i krstačna kost srasla i da je imao velike bolove tokom života u kavezu – kaže on.

Posjetioci mogu vidjeti prepariranog risa kojeg su prije nekoliko godina ubili u krivolovu u Fojnici, bengalskog tigra koji je svojevremeno bio kućni ljubimac na privatnom posjedu u Vitezu, muflona, antilopu, majmune, nojeve, pse, konje, kornjače ili zmije.

Javnosti je poznata priča o lavici iz Pionirske doline koja je svojevremeno uvezena iz Bugarske i nakon određenog perioda uginula u karantinu od Ešerihije Koli.

– Bilo nam je žao da ne iskoristimo njenu kožu i skelet za muzej, jer je ovo posebna životinjska vrsta koju vrijedi sačuvati – kaže Avdić.

Digitalizacija preparata

Prema njegovim riječima, na svakom preparatu se radi od tri do šest mjeseci, a proces podrazumijeva puno strpljenja i preciznog rada. U ukupnom procesu važnu ulogu ima aparat za odmašćivanje, koji jedini u regionu posjeduje Veterinarski fakultet Sarajevo. Kako kaže profesor Avdić, bez tog aparata pripreme skeletnih eksponata bile bi znatno teže.

-Aparat odmašćuje kosti koje nakon tog procesa ostaju potpuno čiste, spremna za upotrebu i bez ostataka masti – pojašnjava on.

Na pitanje koliko je trenutno preparata u muzeju, profesor Avdić kaže da ih je više od 800.

-Ja sam prestao brojati nakon 680 preparata, a to je davno bilo. Tako da sa sigurnošću mogu reći da ih je više od 800 – kaže on kroz smijeh.

Prema njegovim riječima, muzej privlači veliku pažnju stručnjaka i naučnika koji iskoriste svaku priliku da posjete muzej.

-Nedavno je u posjeti boravio dekat Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i tom smo prilikom dogovorili zajednički nastup prema evropskim fondovima kako bismo uradili digitalizaciju svih preparata i učinili dostupno svima – kaže profesor Avdić.