Skip to content Skip to footer

Muzej soli u Tuzli: Od neolita do današnjih dana

Solana Tuzla s tradicijom industrijske proizvodnje soli 133 godine je jedna od najstarijih kompanija u Bosni i Hercegovini i najstarija prehrambena industrija u BiH. Proizvodnja soli se odvija po principu “zatvorenog kruga”, čime je postignuta apsolutna zaštita od mogućih vanjskih utjecaja i onečišćenja.

Kompletan proces proizvodnje može se bolje razumjeti kada se posjeti Muzej soli koji se nalazi u krugu kompanije Solana Tuzla. Sam Muzej soli otvoren je 1975. godine kao sastavni dio firme i to gašenjem starog pogona fabrike. Tada su ugašena posljednja tri stara kazana za iskuhavanje slane vode, a upravo ovaj dio je pretvoren u muzej.

Historijski razvoj

Njegova namjena je očuvanje tradicije solarstva i sjećanje na industrijsko naslijeđe, ali i na načine eksploatacije soli počevši od neolita, i da se takav jedan objekat sačuva i pretvori u Muzej soli. Zato je njegova vrijednost ogromna ne samo za Solanu, već i Tuzlu, a time i BiH, jer se upravo u Muzeju soli mogu sagledati i historijski ciklusi razvoja jednog od najstarijih gradova na Balkanu.

Postavka Muzeja je osmišljena u smislu izloženosti eksponata koji govore o načinu proizvodnje soli i tradicionalnih alata koji su se koristili na tim pogonima u različitim periodima kroz historijat solarstva od neolita do socijalističke Jugoslavije, te puno pisanih dokumenata i fotografskih prikaza iz ovih vremenskih razdoblja. Osim toga, Muzej posjeduje veliku zbirku umjetnina velike vrijednosti, slika i skulptura poznatih autora.

Najstariji eksponat je tava za iskuhavanje slane vode iz neolita, tačnije u Muzeju se nalazi replika takve tave, ali  ona je napravljena od izvornih fragmenata iz tog perioda. Tu je i originalna tava za iskuhavanje slane vode iz osmanskog perioda, nepoznate godine proizvodnje. Najstariji pisani dokument je trgovinski Ugovor bana Kulina s Dubrovnikom iz 1189. godine o monopolu soli.

Nekoliko je „zlatnih doba“ Solane, a sam Muzej nam u mnogome pomaže da razumijemo okolnosti i vrijeme. Prvo „zlatno doba“ bilježi se u periodu Austro-Ugarske, kada je zvanično pokrenut industrijski dio solarstva, a 1885. godine izgrađena je prva Solana u Tuzli u istočnom dijelu grada, u naselju Simin Han. Ovo je ujedno i godina od kada se i zvanično, početkom industrijske eksploatacije soli, računa vrijeme kompanije koju danas poznajemo kao Solana Tuzla.

Nacionalni spomenik

Također, može se reći da „zlatno doba“ predstavlja i period bivše Jugoslavije u smislu modernizacije samog procesa rada čime je znatno olakšan do tada veoma nehuman rad koji je podrazumijevao velike fizičke napore.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je staru solanu Kreka, Muzej soli s pokretnim naslijeđem, kompleks solnih bunara s pumpnom stanicom i solni bunar iz osmanskog perioda, nacionalnim spomenikom BiH.

Muzej danas posjećuju učenici, studenti i diplomanti, a značajan broj posjetilaca su strani ambasadori i predstavnici međunarodne zajednice.

Leave a comment

0/100