Modul Memorije – Čuvar sjećanja na tragičnu prošlost

Nihad Kreševljaković FOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

Modul Memorije je kulturološki projekat Internacionalnog teatarskog festivala MESS koji je kao ideja pokrenut u periodu opsade grada Sarajeva, 1995. godine. Danas je to manifestacija s najdužim kontinuitetom kada su u pitanju programi čiji je cilj očuvanje i razvijanje kulture sjećanja.

Kada je program osmišljen, osnovna tema bila je relacija između uma i emocija. Ideja je bila pokušati  pronaći odgovore na pitanja: „Kako je usred Evrope moguć genocid, razaranje gradova, kulturnog i religijskog nasljeđa? Kako je moguće da istovremeno tako efikasno djeluju toliko brz tehnološki razvoj i destrukcija svega što on stvara? Kako se odbraniti od toga? Kakav je efekat svega toga na umjetnost“?

Afirmacija umjetnosti

Od tada, pa do danas, cilj svih organiziranih programa bio je očuvati sjećanje na tragičnu prošlost, ali i prepoznati sve one vrijednosti koje je taj period proizveo. S druge strane, Modul Memorije nije se bavio isključivo iskustvima iz Bosne i Hercegovine, već je nastojao iz godine u godinu pratiti zbivanja širom svijeta ukazujući na umjetnost i ljudsku veličinu u radikalnim situacijama. Modul Memorije je uvijek afirmirao i favorizirao umjetnost kao sintezu etičkih i estetičkih kriterija.

Godine 1996. u okviru Modula Memorije u Sarajevu su se na konferenciji „Živjeti sa sviješću o genocidu” okupili znanstvenici, historičari, filozofi i umjetnici iz zemlje i svijeta. Među gostima su bili i Joan Ringelheim, direktorica Odsjeka za usmenu historiju Muzeja Holokausta u Washingtonu  i Claude Lanzmann, autor filma i knjige „Shoah“ koja je u okviru programa predstavljena na bosanskom jeziku.

U godinama koje su slijedile kao dio programa Modul Memorije realizirano je oko 200 različitih programa. Publicirani su prijevodi knjiga na bosanski jezik poput knjiga “Ljubi bližnjeg svog” Petera Massa ili “Izum samoće” Paula Austera. Prezentirana je i TV produkcija “Mahaabharata” Petera Brooka, TV serijal “Veličanstveni slučaj” Wima Kayzera. Odigran je veliki broj teatarskih predstava domaćih i internacionalnih reditelja. U okviru Modula Memorije realiziran je i dokumentarni film GRETA, reditelja Harisa Pašovića. To je film o Greti Ferušić,  jedinoj ženi na svijetu koja je preživjela i Aushwitz i opsadu Sarajeva. Na desetu godišnjicu opsade grada pored brojnih drugih programa organizirana je i modna revija u sklopu koje su manekenke nosile odjeću građana i građanki Sarajeva iz perioda opsade…

Kada se zna kolika je bila uloga i značaj MESS-a u periodu opsade Sarajeva, nimalo ne čudi da je organizator ovog programa upravo taj, jedan od najvećih i najznačajnijih teatarskih festivala u jugoistočnoj Evropi.

Zahvaljujući radu Festivala MESS, kao i drugih kulturnih institucija u Sarajevu pod opsadom kreiran je pojam “kulturnog otpora”. U tom periodu kao gosti Festivala MESS u Sarajevu su gostovali neki od najznačajnijih svjetskih umjetnika i umjetnica poput Petera Schumanna, Vanese Redgrave ili Susan Sontag… Festival MESS je u danima opsade pored stotina drugih programa producirao i predstavu „Čekajući Godoa“ u režiji Susan Sontag te organizirao prvi filmski festival na koji je publika dolazila pretrčavajući raskrsnice izložene snajperskim hicima i granatama.

Bogat program

Kao dio ovogodišnjeg programa Modul memorije 2018. u Sarajevu će ponovo biti predstavljeni brojni umjetnički programi koji nas podsjećaju na snagu i potencijal čovjeka da i u najgorim situacijama teži ljepoti, dobroti i pravdi. Publika će imati priliku vidjeti fotografske izložbe Velije Hasanbegovića o ljudima koji su bili žrtve rata, a danas su heroji mira. Bosanac-Amerikanac Suki Medenčević izlaže fotografije pod imenom „Windows to the World, Windows to the Soul“… Grupa fotografa izlaže fotografije po imenom FREEDOM u kojoj se bave pričom o izbjeglicama.

Evropska premijera fantastičnog filma NEVER LEAVE ME, jedne od najuspješnijih bh. rediteljica Aide Begić, također, prati dramu djece koja su ostala bez roditelja u toku izbjegličke krize. Bit će prikazan i bosanki nagrađivani film Alena Drljevića MUŠKARCI NE PLAČU, kao i kratki film britanskog reditelja Chris Villiersa „Snijeg za vodu“, a koji je dobio specijalno priznanje na Festivalu Berlinale 2018.

Publika će kroz filmove, predstave, fotografske izložbe, promocije knjiga, razgovore, te umjetničke instalacije još jednom imati priliku upoznati se sa specifičnim naslijeđem Bosne i Hercegovine. Tom prilikom svjedočit će kako teška iskustva nisu razlog za puko lamentiranje nad sudbinom i nad prošlošću. Modul Memorije već duže od dvije decenije dokaz je kako su teška i bolna ljudska iskustva zapravo razlog i motiv da svi budemo budemo bolji i suosjećajniji kao ljudi.

Autor: Nihad Kreševljaković, direktor MESS-a