Skip to content Skip to footer

Lokaliteti u Laktašima plijene pažnju i arheologa s Cambridga

Općina Laktaši se, među nekoliko turističkih potencijala, može pohvaliti brojnim arheološkim lokalitetima, koji zaokupljaju pažnju stranih i domaćih turista, posebno zaljubljenika u arheologiju.  U Turističkoj organizaciji Laktaša posebno izdvajaju ranobizantijski grad Balkis, smješten na Gradini u selu Bakinci.

– Čine ga ranobizantijsko utvrđenje i tri istražene bazilike, zatim podgrađe, te više manjih građevinskih cjelina, nasumice raspoređenih, a čija namjena tek treba biti utvrđena. U sklopu ovog kompleksa pronađeno je i srednjovjekovno zemljano utvrđenje Karaula – objasnili su u Turističkoj organizaciji Laktaši.

O kakvim se arheološkim nalazištima radi govori i podatak da su ih posjetili i arheolozi s Univerziteta u Cambridgeu, zajedno sa Susanne Hakenbeck, vanrednom profesoricom za kasnu antiku ovog univerziteta.

Ona je tom prilikom kazala da se radi o ogromnom potencijalu za arheološka istraživanja, te da će ovo otkriće biti od međunarodnog značaja. Prva arheološka istraživanja na ovom lokalitetu rađena su u periodu od 2012. do 2015. godine.

– Utvrđeno je da na gradini postoji građevinski kompleks sastavljen od donjeg, srednjeg i gornjeg grada na više od 100.000 kvadratnih metara objekata različite namjene, raspoređenih u tri platoa. Grad je opasan odbrambenim zidovima. Na osnovu nalaza, prvenstveno novca, lokalitet se smješta u vremensko razdoblje od druge polovine IV do kraja VI vijeka – navodi se u dokumentima posvećenim ovom lokalitetu.

Podaci ukazuju da je ranobizantijsko utvrđenje moguće poistovijetiti s gradom Balkis, koji je stradao 597. godine u naletu avarsko-slovenskog vojskovođe Bajana.

– Tada je srušeno više od 40 stražarnica i refugija, zajedno sa spomenutim gradom, prilikom čega je stanovništvo ovih krajeva teško stradalo – objasnili su u Turističkoj organizaciji Laktaša.

Među brojnim znamenitostima i zanimljivostima ovog kraja, izdvajaju se i Rimska javna kupatila, terme. Pronađeni artefakti, prije svega novac, potvrđuju da su Rimljani dobro poznavali ljekovitost laktaške termalne vode i koristili je vijekovima.

– Istraživanja iz 1998. godine potvrdila su postojanje rimskih termi, a otkriveni su ostaci rimskog arhitektonskog kompleksa sa specijalnim sistemom zagrijavanja. Zagrijani zrak je prolazio kroz kanale u zidovima do određenih mjesta u bazenima i na taj način zagrijavao vodu – kazali su.

Terme se smatraju u potpunosti rimskom tekovinom i imaju važnu ulogu u životu Rimljana. Samo kupanje je bilo dug i složen postupak koji se obavljao grupno, a cijena je bila minimalna, te su terme bile svima dostupne.

Rimska javna kupatila nisu služila samo za održavanja tjelesne higijene, već su u njima postojale prostorije u kojim su posjetioci mogli da vježbaju i da se zabave.

Leave a comment

0/100