Airsoft – Timska igra puna adrenalina i zabave

Sarajevo airsoft FOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

Prije nego smo i počeli avanturu s njima, zamolili su nas da ih ne shvatimo kao osobe željne rata i krvi. Ovo je prije svega, naglašavaju, adrenalinski sport, druženje, zabava, razlog više za boravak u prirodi i odmor od svakodnevnih obaveza.

Riječ je o airsoftu, simulaciji vojnih borbi i akcija koja je zbog svoje realističnosti, sigurnosti i pristupačnosti izuzetno popularan. Airsoft “oružja” su vjerne replike pravih oružja, jednaka po dimenzijama, detaljima i skoro iste težine. Razlika u odnosu na realna oružja je u pneumatskom mehanizmu koji izbacuju plastičnu kuglicu prečnika šest milimetara i puno manje su opasna od uobičajenih zračnih pušaka.

– Airsoft je sport nastao u Japanu 70-ih godina prošlog vijeka gdje se razvio kao zabavna igra, a procvat je doživio u Americi. Mi smo se počeli airsoftom baviti 2009. godine. Naši članovi od ranije se bave adrenalinskim sportom i airsoft nas je ujedinio – kaže Adi Kebo, član kluba Sarajevo airsoft.

Fantastična druženja

Prema njegovim riječima, da bi se neko počeo baviti airsoftom, osim želje za adrenalinom, potrebna je ljubav prema vojsci, historiji, strategijama i prirodi.

– To zaista dobro dođe. Igramo se, krećemo, izbacujemo negativnu energiju iz sebe. Kao što vidite, opremljeni smo od glave do pete vojnom opremom. Tu su replike (oružje), zaštitna odjeća, šljemovi, voki-tokiji, GPS-ovi… Mi ovo zovemo kardio sport jer naši GPS-ovi pokažu da nakon jedne igre koja traje 24 sata pređemo i do 40 kilometara brdskog terena – naglašava Mirza Hodžić, drugi član Sarajevo airsofta.

U Bosni i Hercegovini trenutno postoji oko 500 airsoftera i što je najvažnije u ovoj priči su njihova druženja i sklapanja novih poznanstava.

– Cijela priča malo je osjetljiva s obzirom na to da svi znamo šta se u ne tako davnoj prošlosti kod nas dešavalo. Međutim, u ovom sportu nema razlika niti nacionalizma i svi smo kao jedan. Druženja su fantastična kako u BiH, tako i u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji. Mi gdje god odemo smo dobrodošli, pa tako i svi igrači koji dođu kod nas – ističe Adi.

Ekspanzija ovog sporta u Evropi je nevjerovatna i naši sagovornici smatraju da je ovo idealno i za privlačenje turista i gostiju u BiH.

– Igramo na šumskim i planinskim terenima, a svi znamo kakvim prirodnim ljepotama obiluje naša zemlja. Nama dolaze ljudi iz Češke, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Slovačke i svi su očarani terenima koje imamo – kaže Mirza.

Adi kaže da im je potrebna podrška nadležnih institucija kako bi cijelu priču podigli na veći nivo.

– U Hrvatskoj se uz pomoć airsofta rade promocije turističkih potencijala, općina, gradova, ali i manjih mjesta. Za susreta airsoftera općine iz budžeta daju novac, pozivaju igrače da dođu, druže se. Gdje god odemo nakon igre obavezno odemo i u turistički obilazak tog mjesta – kaže Adi.

Koliko lokalne vlasti i turističke zajednice vide potencijala u airsoftu govori i podatak da su na susretima u jednom malom istarsko mjestu za igru dobili stari dio grada, a u cijelu priču uključilo se i lokalno stanovništvo koje je glumilo civilno stanovništvo u toj „ratnoj zoni“.

U Hrvatskoj su dobili cijeli otok pored Šibenika, a ususret im je izašlo i hrvatsko zrakoplovstvo koje je u cijelu igru uključilo avione i helikoptere koji su nadlijetali otok, pa je ugođaj bio potpun.

– Osim modernih ‘borbi’ u igru smo uključili i II svjetski rat i to radimo s Hrvatima i Slovencima. Imamo opremu iz tog perioda i cijela draž u tome je što simulacije izuzetno realne. Da bi to doživjeli, potrebno je poznavati neke historijske činjenice. Zadnji susret iz ove priče bio je u Sloveniji, u Pivci, gdje nam je njihov muzej na korištenje dao tenkove iz II svjetskog rata. Domaćini su sve podredili tome i osigurali nam ugođaj kao da smo u 1942. godini. Nema modernih stvari. Lokalno stanovništvo koje učestvuje u tome je u staroj odjeći, pušta se muzika s gramofona, voze se automobili iz tog perioda – kaže Mirza.

Kodeks ponašanja

Ono što je važno napomenuti je činjenica da je s cijelom pričom upoznata i policija, pa im ne pravi nikakve probleme.

– Imamo pravila koja poštujemo, a to je da možemo igrati samo na mjestima predviđenim za to. Ne smijemo, naprimjer, s opremom ići u grad niti zloupotrebljavati replike i mi se toga strogo pridržavamo. Na početku je policiji i vojsci bilo čudno i smatrali su replike oružjem dvojne namjene. Međutim, replike se ne mogu prepraviti u pravo oružje, jer se za njihovu izradu koriste posebni materijali. Sada je to sasvim uobičajeno i oni koriste replike za svoje obuke – kaže Mirza.

S obzirom na to da je oprema i više nego realistična, pitali smo ih kako prelaze granicu kada idu na susrete van BiH. Adi kaže da je u početku, dok je ovaj sport bio još u povoju, bilo određenih poteškoća, ali da sada nema problema.

– Kada idemo vani, napravimo spisak opreme koju nosimo i granicu prelazimo s ATA karnetima, odnosno pasošima za robu. Od nas i država ima koristi jer svake godine po nekoliko stotina maraka plaćamo ATA karnete – kaže Adi.

Na prvi pogled oprema koju posjeduju izgleda izuzetno skupo, međutim Adi i Mirza kažu da je to samo na prvi pogled i da to ustvari i nisu veliki troškovi.

– Da li su biciklizam ili skijanje skupi? Da bi mogli igrati potrebno je do nekih 1.000 KM. Može skuplje ili jeftinije, ali to je individiualno. Dobre čizme koštaju oko 300 KM, replika oko 500, uniforma oko stotinu KM. Ovdje je sigurnosni aspekt izuzetno važan pa za to su potrebne zaštitne naočale. Ljudi uzimaju naočale za biciklizam, a mi naglašavamo da su potrebne vojne balističke naočale koje koštaju oko 120 KM. E sada, neko hoće voki-toki, dodatni pištolj, nož, čuturicu za vodu… što dodatno i košta – kaže Mirza i poziva sve ljude koji žele probati airsoft da ih kontaktiraju i probaju ovaj sport.

FER IGRA

Airsoft se igra na fer osnovi, odnosno kada igrač osjeti pogodak kaže da je pogođen i vraća se u bazu s podignutim rukama ili nekim drugim, dogovorenim oznakama. Pravilo je da se na udaljenosti do pet ili deset metara ne puca u protivnika nego samo kaže „pogođen si“ kako ne bi došlo do neželjene povrede igrača.